Korupcija u svim porama društva

korupcija

Korupcija u BiH je sveprisutna, razara društvo i državu i ima veliki uticaj na svakodnevni život građana, ocjena je državnih i nevladinih organizacija koje se bave suzbijanjem korupcije. Većina objavljenih izvještaja, upozorava da korupcija direktno utiče na ekonomski razvoj zemlje i da je borba sa njom jedan je od najvećih izazova BiH na putu ka evroatlantskim integracijama. Poseban problem predstavlja činjenica da se veoma mali procenat koruptivnih djela procesuira.

Naime, prema ovogodišnjem izvještaju OSCE-a Tužilaštva u BiH najviše optužnica za koruptivna djela podižu za zloupotrebu položaja i druga sitnija djela, dok je najviše oslobađajućih presuda zabilježeno u predmetima visoke i sistemske korupcije.

Transparency International (TI) upozorava da je BiH najlošija od zemalja regije po korumpiranosti. Prema podacima Agencije za prevenciju korupcije, u posljednje četiri godine bilo je oko 500 prijava sa indicijama koruptivnog ponašanja a u prvoj polovini ove godine agencija je primila 67 prijava koje je proslijedila nadležnim tužilaštvima.

Nevladina organizacija “Account” objavila je podatak da korupcija godišnje u BiH odnese skoro 1,5 milijardi KM, odnosno preko 750 miliona eura.

Iako se iz godine u godinu konstatuju iste stvari, nema napretka u borbi protiv korupcije, bilo da se radi o zakonskom okviru, provedbi zakona ili uspostavi minimuma nezavisnosti intitucija koje bi trebale provoditi antikorupcione zakone, odnosno procesuirati slučajeve korupcije, kaže direktorica TI Ivana Korajlić

„U osvrtu na prehodnu godinu jedini napredak je bio u transparentnosti korupcije. Dakle, imamo još otvorenije zloupotrebe javnih sredstava, još otvoreniji nepotizam i klijentelizam, korupciju u svakom segmentu društva i što je još gore, još otvorenije političke pritiske na rad institucija koje bi trebalo da se bore protiv korupcije. Prije svega, mislim na institucije pravosuđa koje se suočavaju s ogromnom korupcijom u svojim redovima, a za koje se pokazalo da su, iz godine u godinu, sve slabije i da sve manje efikasno procesuiraju slučajeve korupcije, posebno one krupne slučajeve“, precizirala je Korajlić.

Direktor Agencije za prevenciju korupcije u BiH Hasim Šabotić ističe kako se i pored postojanja pravnog okvira, iz godine u godinu, u BiH svjedoči porastu stope korupcije u svim sferama života, te da država predstavlja jednu od najkorumpiranijih zemalja u svijetu.

„Poražavajuća je činjenica da su građani BiH izgubili povjerenje u institucije, da najkorumpiranijim ocjenjuju upravo one koji bi se trebali boriti protiv korupcije i da ne očekuju da bi se bilo šta u vezi s tim moglo promijeniti“, kazao je Šabotić.

Dodaje kako takva situacija negativno utjiče na spremnost građana da prijave korupciju, a da se kao razlozi za neprijavljivanje navode – strah za ličnu sigurnost ili gubitak posla, mogućnost odmazde ili etiketiranja, korumpiranost institucija, loša zaštita “zviždača”, nedostatak dokaza, odsustvo vladavine prava, kao i nepostojanje odgovarajućeg sistema koji štiti prijavitelje korupcije.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, na konferenciji koju je Agencija za prevenciju korupcije u BiH tim povodom organizovala u Sarajevu, istaknuto je i da sveprisutna korupcija u javnom i privatnom sektoru BiH, da ona razara državu i društvo, ima veliki uticaj na svakodnevni život građana, proizvodi ozbiljne posljedice na ekonomski razvoj zemlje i jedna je od najvećih izazova BiH na putu ka evroatlantskim integracijama.

Na pogubne posljedice korupcije ukazao je i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigemark fokusirajući se na tri ključna elementa, te navodeći da je borba protiv korupcije, zajedno s vladavinom prava u vrhu prioriteta i obaveza BiH.

On ističe da je kranje vrijeme da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o sukobu interesa, što raniji saziv nije uradio, te da se moraju preduzeti sve nužne mjere i pokazati kredibilni rezultati na procesuiranju predmeta korupcije na najvišem nivou.

„Krajnje je vrijeme da se BiH fokusira na ispunjavanje uslova koji će biti dio mišljenja Evropske komisije i da shvati da je borba protiv korupcije, zajedno s vladavinom prava, u vrhu prioriteta i obaveza ove zemlje“, naglasio je Wigemark.

Prema prijavama koje su Agenciji za prevenciju korupcije pristigle tokom 2017. godine, najviše podnesaka odnosilo se na rad institucija s javnim ovlastima na svim nivoima vlasti u BiH. Najčešće se, piše u prijavama, radilo o zloupotrebi službenog položaja ili ovlasti, primanju dara i drugih oblika koristi, sukobu interesa, sklapanju štetnog ugovora, nesavjesnom privrednom poslovanju, nezakonitom zapošljavanju, nepravilnostima u provođenju konkursne procedure i nepravilnostima u vezi s realizacijom procedura javnih nabavki.

Šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton smatra da se u borbi protiv korupcije u BiH ne može ništa uraditi, ukoliko se u tu borbu ne uključe politički lideri i to svojim vlastitim primjerom.

Navodeći da je u BiH ipak napravljen pomak, koji je vezan za donošenje zakona o parlamentarnom nadzoru, Berton je kao pozitivan primjer naveo da je u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen Zakon o zviždačima.

Ne treba uhvatiti korak sa zapadnim demokracijama, već sa našim susjedima sa istoka: Duje Prkut

Ipak, zamjenica Ambasadorke SAD u BiH Ellen Germain pozvala je vlasti u BiH da prestanu sa odugovlačenjem i preduzmu konkretne korake u borbi s korupcijom, kao i odgovornost za budućnost BiH i njenih građana.

„U institucijama javnog sektora u BiH protekcija i nepotizam su i dalje široko rasprostranjeni, potrošnja javnih sredstava nije transparentna i često se dogovara ‘iza zatvorenih vrata’. Shvatite, korupcija nagriza BiH, usporava njen razvoj i pristup Evropskoj Uniji, ali najviše ugrožava napredak na poboljšanju života prosječnih građana ove zemlje“, naglasila je Germain, zaključivši da je potrebno donošenje strožih zakona u oblasti sukoba interesa u BiH.

Koliko je ozbiljan fenomen korupcije u BiH govori podatak i iz zadnje strategije prošitenja Evropske Unije, koja je objavljena u aprilu ove godine i u kojoj se navodi da je BiH poprimila oblike zarobljene države, što znači da je to država u kojoj su svi procesi – zakonodavni, izvršni, sudski i nadzorni – unaprijed planirani od određenih grupa u cilju ispunjenja njihovih privatnih ciljeva.

U tom dokumentu navodi se i kako su tokom prošle godine provedene 193 istrage za zločine vezane za finansije i korupciju. Riješeno je 125 slučajeva na način da je 26 izvještaja protiv 107 osoba i 11 dopunskih prijava protiv 68 osoba dostavljeno nadležnom tužilaštvu.