Logoraši iz BiH će tražiti odštetu od Hrvatske

logor Dretelj

Postoji li pravna osnova za tužbu žrtava za naknadu štete protiv Hrvatske? Ovo pitanje uslijedilo je nakon pravosnažne presude Prliću i drugima za zločine na području takozvane Herceg-Bosne, te potvrdu da je bio udruženi zločinački poduhvat u kojem je učestvovala i Hrvatska. Struka je oprezna, a žrtve smatraju da je naknada štete neminovna, ali da bi najbezbolniji za sve strane bio dogovor.

Mladalačka zaigranost i radoznalost Amera Đulića iz Stoca prekinuta je 2. augusta 1993. godine. Tada je još kao maloljetnik odveden u jedan od logora koji su formirani na području takozvane Herceg-Bosne, pod kontrolom Hrvatskog vijeća odbrane – Koštanu bolnicu u Stocu. Potom je prebačen u logore Dretelj i Gabelu. Nakon toga, zajedno sa mlađim muškarcima biva odveden u logor Heliodrom, u kojem je bio zatočen sve do 22. marta 1994. godine. Strahota koje je preživio tokom 238 dana zatočeništva ne želi se ni prisjećati. Kaže kako mu niko ne može nadoknaditi izgubljenu mladost.

“Odštetu je teško naplatiti. To nema cijenu, koliko sam bio, gdje sam bio, zašto sam odrastao gledajući sve to. Ne postoji cijena koja bi meni vratila mladost. Ako bude svako tužio i tražio, naravno biću jedan od njih, ali da mi neko može to platiti, ne može”, navodi Đulić.

Prema podacima Saveza logoraša, logore tzv. Herceg-Bosne je prošlo skoro 42.000 osoba. Bivši zatočenici logora tzv. Herceg-Bosne ponudit će Republici Hrvatskoj mogućnost nagodbe i dogovore o obeštećenju, kaže predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković.

“Tužba je zadnje što bi željele žrtve, zadnje kroz što bi mi željeli da prolazimo. To je nešto što ne bi trebalo da se desi. Najbezbolnije bi bilo za sve dobra volja i mogućnost formiranja možda Fonda za reparaciju, iz kojeg bi se vršilo obeštećenje žrtava”, pojašnjava Mešković.

Tužbu protiv Hrvatske najavili su i iz Saveza logoraša Republike Srpske. Podaci Saveza govore da su na teritoriji Hrvatske i “Herceg-Bosne” postojala 222 logora za Srbe iz Mostara, Trebinja, Nevesinja, Bileće, Gacka. Predsjednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić kaže kako su reparacije žrtvama neminovan postupak nakon pravosnažne presude.

“Mi tražimo istinu i svoja obeštećenja za ono što se desilo. Ako postoji pravo i pravičnost da li ovdje kod nas ili u svijetu, onda ćemo to učiniti”, stav je Dukića.

Pravni eksperti iz BiH oprezni su kada je ova tema u pitanju. Smatraju da je rano za ovakav vid tužbi. Međutim, advokat iz Hrvatske Anto Nobilo, gostujući na sarajevskoj Face televiziji, rekao je da postoji pravni osnov za tužbe žrtava.

“Mi u Hrvatskoj imamo Zakon po kojem svu štetu, van ratne štete, preko krivičnih djela koja počine hrvatska vojska ili hrvatska policija prema civilima, država plaća odštetu”, tvrdi Nobilo.

Nasuprot Nobilu, premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je da ne postoji mogućnost za takvu vrstu tužbi.

“Ovo nije bila presuda koja se odnosila na odgovornost država, nego pojedinaca. Ne vidim na koji bi se način iz ove presude mogao naći pravni temelj za takve procese”, smatra Plenković.

Ova tema bila je nazaobilazna i za bh. političare. Tako je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović pozvao žrtve, bez obzira u čijem su logoru bile, da tuže BiH.

“Javno pozivam sve logoraše u BiH, bez obzira u čijem logoru su bili, da tuže BiH, jer sve što se događalo u BiH je ugrađeno u BiH koju prepoznajemo kao Daytonsku BiH”, rekao je Čović.

Ovaku izjavu predsjedavajućeg Predjedništva BiH osudili su iz Saveza logoraša BiH.

Na stotine je tužbi žrtava iz BiH, prvenstveno Sarajeva i Tuzle za naknadu štete podneseno protiv Republike Srpske. Neke su odbijene, jer su prema odluci sudova zastarjele. No, prema važećim propisima zahtjevi za naknadu štete nastale kao posljedice krivičnih djela ne zastarijevaju. Isto tako, ti procesi su, tvrde pravnici, dugotrajni, a u slučaju da žrtvi zahtjev bude odbijen, troškove koje mora isplatiti su veliki, tako da neki čak izgube i kuće.

Do sada, jedina država koja je platila odštetu žrtvama jeste Crna Gora. Ova država isplatila je obeštećenje Bošnjacima deportovanim iz Crne Gore u sigurnu smrt devedesetih. Višemilionska cifra isplaćena je i logorašima iz logora Morinje, među kojima je veliki broj i državljana upravo Hrvatske.