Misteriozno “nestali” iz knjige državljanja

Nekolicina građana planira podnijeti krivične prijave protiv matičnih općina jer su “nestali” iz knjige državljanja, mada su rođeni u BiH, ovdje žive i imali su bh. pasoš.

Stanovnik sarajevskog naselja Vogošća rekao je da su on i supruga bili neugodno iznenađeni kada je supruga zatražila izvod iz knjige državljana.

“U općini Vogošća su rekli da je nema u knjizi državljna i uputili nas na druge općine u Sarajevu. Naravno, ni tamo je nije bilo. Ona je rođena ovdje, a odjednom je nema. Podnijeću krivičnu prijavu i protiv općine i pisarnice. Neko mora za to odgovarati”, kazao je Sarajlija E.S, pišu Nezavisne novine.

Slučaj njegove supruge nije usamljen.

Nedavno je Sarajka B.T.R. predala dokumentaciju za biometrijski pasoš da bi joj javili da je nema u knjizi državljana i da treba da se upiše. Istakla je da je neshvatljivo kako je izbrisana, naglasivši da je uredno dobijala sve bh. pasoše.

“Morala sam hodati od šaltera do šaltera da bih se upisala u knjigu državljana i da bih počela postojati u četvrtoj deceniji svog života”, dodala je ova ogorčena Sarajka.

Da je ovo redovna pojava, potvrdili su u pojedinim sarajevskim općinama, gdje tvrde da je “krivac” za ovo novi sistem vođenja evidencije i elektronsko uvezivanje podataka. Građanima su poručili da se ne nerviraju i da je potrebno samo da u IDDEEA (bivši CIPS) uzmu matični broj i donesu ga u matični ured da se upišu u knjigu državljana.

“Matični broj se nije upisivao u knjigu državljana. Građani su mogli biti upisani po ocu ili po majci, odnosno njihovom mjestu rođenja. Od kada su uvedeni biometrijski pasoši, naknadno se upisuju matični brojevi u knjigu državljana”, kazali su u općini Novi grad Sarajevo.

Mirsada Lingo, voditeljica matičnog ureda općine Centar, kaže da su postojali različiti propisi pa samo građani određenih godišta imaju probleme. Dodaje da se tako pedesetih godina državljanstvo nije upisivalo niti u jednu knjigu, da se onim rođenim od 1977. godine državljanstvo upisivalo u knjizi rođenih, a od 1980. godine mogli su steći državljanstvo samo ako su oba roditelja državljani BiH.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH kazali su da je vođenje evidencija na entitetima, te da za svaki propust treba njima da se obratimo, dok su u IDDEEA rekli da oni nisu prava adresa, ali da građana kojih nema u knjizi državljana vjerovatno tamo nikada nije ni bilo i da je stvar organa kako da se to riješi.

“Nekad je i do građanina koji je znao da je pogrešno upisan njegov podatak, na primjer, slovo u prezimenu, ali nikada to nije ispravio. Ranije, čim je neko rođen, podrazumijevalo se da je upisan u knjigu državljana, a s obzirom na to da su se dešavale zloupotrebe, morali smo ubaciti nove kontrolne mehanizme”, objasnili su u IDDEEA.