Može li BiH zaštititi svoje građane u Turskoj?

Potvrđuje li i hapšenje bh. državljanina Selmira Mašetovića u Turskoj navode o kršenju ljudskih prava u toj zemlji? Na potezu su vlasti BiH.

Turska, BiH, hapšenje, Selmir Mašetović

Državljanin Bosne i Hercegovine (BiH) student Selmir Mašetović (23) uhapšen je u Turskoj 22. maja 2018. godine pod ozbiljnim optužbama. Tužiteljstvo grada Ušaka sumnjiči ga za „članstvo u oružanoj terorističkoj organizaciji“. Prema nezvaničnim informacijama, radi se o organizaciji Fethullaha Gülena „FETO“ koju Ankara optužuje za pokušaj vojnog udara 2016. godine. Mašetović je, navodno, uhapšen zbog korištenja mobilne aplikacije ByLock koju, prema vjerovanju službene Ankare, Gülenove pristalice koriste za šifrirano komuniciranje. Roditelji uhapšenog Selmira tvrde da njihov sin nije Gülenovac, a od bh. političara, posebno od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, očekuju posredovanje u njegovom oslobađanju.

Vlasti u BiH su, prema ocjeni kritičara, djelovale suviše sporo. Novinarka i urednica Radija Otvorena mreža Rubina Čengić za Deutsche Welle kaže da bi Mašetović i drugi bh. državljani u ovakvim slučajevima morali imati efikasniju zaštitu države. „Koliko se ja sjećam, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan je izjavio da mu je Bosna ostavljena u amanet, pa bi trebao imati poseban senzibilitet za bh. državljane”, napominje naša sagovornica.

Bakirov uticaj i Erdoğanov senzibilitet

„Ako se ne varam, jedan od članova Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, ima prijateljske veze, pa i direktnu telefonsku liniju sa Erdoğanom. Sigurna sam da komunikacijski kanali postoje i da ih treba iskoristiti. Zapadne zemlje su spremne u ovakvim ili sličnim slučajevima pokrenuti vojsku i formirati pregovaračke timove. Dakle, na potezu su vlasti BiH, od članova Predsjedništva, posebno Bakira Izetbegovića, do ambasadora i konzula u Turskoj“, kaže Rubina Čengić.

Mašetovićev advokat po službenoj dužnosti informirao je Generalni konzulat BiH u Istanbulu da se uhapšeni dobro osjeća, da nema zdravstvenih poteškoća niti primjedbi o eventualnom kršenju njegovih osnovnih ljudskih prava. Generalni konzulat u Istanbulu i Ambasada BiH u Ankari još ne raspolažu potpunim informacijama iz tužbenog spisa osumnjičenog, ali ih očekuju u najskorijem periodu. Članovi Selmirove porodice i bh. zvaničnici do utorka (5.6.) nisu stupili u kontakt s uhapšenim, iako su određene procedure na terenu već pokrenute. Uprkos tvrdnjama „advokata po službenoj dužnosti“ da se Mašetović nije žalio na postupak turskih vlasti, predstavnici nevladinih organizacija smatraju kako ima indicija da su u ovom slučaju prekršena ljudska prava.

Predizborna hapšenja

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović kaže da ni svi studenti koji su prošli kroz Gülenove škole nisu sljedbenici ovog disidenta, te da samo korištenje neke mobilne aplikacije ne bi trebalo da bude razlog za bilo čije hapšenje. „Vlasti BiH, odnosno ambasada i konzulat u Turskoj imaju pravo da kontaktiraju sa uhapšenim mladićem, kao i njegova porodica. On, prema raspoloživim informacijama, nije počinio nikakvo inkriminirano djelo i trebao bi imati pravo na svog advokata“, kategoričan je Todorović.

On ne isključuje mogućnost da su ovakva hapšenja motivirana i predstojećim izborima u Turskoj. „Želi se pokazati kako je Turska ugrožena i spolja i iznutra, i kako su vlasti prisiljene da reagiraju. S druge strane, dužnost vlasti u BiH je da se snažno i konkretno zauzmu za svoga građanina. Predstavnici BiH imaju pravo, u skladu sa međunarodnim standardima, da budu uključeni u cijeli postupak. Međutim, sa žaljenjem možemo konstatirati da izvještaji međunarodnih organizacija ukazuju na zabrinjavajući nivo kršenja ljudskih prava u Turskoj“, kaže Todorović za Deutsche Welle.