Na MESS-u poznata dramska djela kao inspiracija velikim teatarskim imenima

MESS

U okviru 56. internacionalnog teatarskog festivala MESS, reditelji Tamas Ascher iz Mađarske i Oskaras Koršunovas iz Litvanije vraćaju se pred festivalsku publiku sa svojim viđenjem dramskog klasika A.P. Čehova “Galeb”. Inspiriran poznatim dramskim djelom, kao još jedno vrhunsko rediteljsko ime publici će se predstaviti Roberto Latini iz Italije s predstavom “Gorski divovi”, prema djelu talijanskog velikana Pirandella.

Koršunovasov “Galeb” dolazi u minimalističkoj postavi, jer reditelj i glumci nastoje prodrijeti u samu srž drame, koja je prečesto bivala prikrivana kitnjastim kostimima, raskošnim scenografijama i visokim intonacijama.

“Postaviti Čehova na scenu znači postaviti dijagnozu bolesti našeg vremena, boli naše duše, koristeći intonacije kao skalpel. Nažalost, često strast, ljubav, ljubomora i mržnja koje su prisutne u Čehovljevim dramama bivaju ušutkane, utopljene u magli manje bitnih intelektualnih elegija, razgovora uz čaj, dok život jednostavno prolazi”, rekao je Koršunovas.

Ovaj litvanski reditelj je 2001. godine na MESS-u osvojio nagradu za najboljeg mladog reditelja za predstavu “Majstor i Margarita”, nakon čega je izgradio svjetsku karijeru.

MESS će svečano otvoriti predstava “Galeb” mađarskog reditelja Tamasa Aschera, koji je za predstavu “Ivanov” osvojio Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja i najbolju predstavu u cjelini 2004. godine. Ascherova postavka “Galeba” će biti drugačija od Koršunovase. Kako i sam reditelj kaže, od svih Čehovljevih drama, “Galeb” u najvećoj mjeri sadrži elemente stvarnih radnji stvarnih ljudi.

Ove godine, na MESS dolazi i italijanski režiser Roberto Latini s predstavom “Gorski divovi” u produkciji Fortebraccio Teatra. Ovo je treći od Pirandellovih modernih mitova.

Nakon religijskog mita (Lazarus) i socijalnog mita (Nova kolonija), “Gorski divovi” predstavljaju mit umjetnosti. Izveden posthumno 1937. godine, komad je posljednje Pirandellovo remek djelo koje je zbog smrti autora ostalo nezavršeno.

To je priča o trupi glumaca koja u svojim lutanjima dođe do neodređenog vremena i mjesta, na granici između bajke i stvarnost nalaze vilu pod nazivom “la Scalogna” (Loša sreća).