Neophodno sprovesti radikalne mjere zaštite prirode i čovječanstva

Iako se u javnosti i medijima BiH ističe kao zemlja prostranih i očuvanih prirodnih vrijednosti, praktično se jako malo radi na njihovoj zaštiti, ističe Dejan Kulijer iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine povodom 22. maja,Međunarodnog dana biodiverzita

šuma
šuma

On ističe da o našem odnosu prema prirodi najbolje govori odnos prema najugroženijim i najvrijednijim prirodnim vrijednostima, poput rijeka, jezera i šuma koje se neplanski iskorištavaju ili potpuno uništavaju, pa čak i u najvrijednijim zaštićenim područjima.

Iva Miljević, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja iz Centra za životnu sredinu kaže da ova organizacija već godinama ukazuje na bogatstvo, vrijednosti, ali i sve veću prijetnju biodiverzitetu Bosne i Hercegovine, te nastavlja da provodi aktivnosti koje će omogućiti dugoročan opstanak vrsta i staništa uz suživot sa lokalnim zajednicama. “Činjenično stanje ukazuje na izrazito lošu globalnu situaciju, ali isto tako napominjemo da još uvijek nije kasno za promjene koje su moguće. Kao i u drugim sektorima, i u upravljanju prirodom vidimo uticaj privatnih interesa, bilo da se radi o hidroenergiji, novim turističkim kompleksima ili čak nelegalnim aktivnostima kao što je krivolov. Očekujemo konkretne i nedvosmislene korake kako bismo sačuvali ono što je najvrijednije i što je milionima godina stvarano”, istakla je Iva Miljević.

Iz dana u dan, stanje prirode, biodiverziteta i kvaliteta ljudskih života na našoj planeti postaje sve lošije. Evidentno je da će se svijet suočiti sa ekološkim kolapsom i masovnim izumiranjima ako se ne poduzmu drastične mjere za promjenu društvenih i ekonomskih sistema. Ovome u prilog ide i globalna procjena Međuvladine naučno-političke platforme za biodiverzitet i ekosistemske usluge (IPBES), međuvladinog tijela koje je protekle tri godine pripremalo izvještaj u kome su izloženi glavni pokretači i uzroci globalnog kolapsa biodiverziteta i poziva na hitnu regulatornu promjenu.

Izvještaj IPBES-a je najopsežnija naučna globalna procjena o biodiverzitetu i uslugama ekosistema koju trebaju usvojiti vlade. Dokument oslikava promjene u preteklih 50 godina, povezujući puteve ekonomskog razvoja i uticaja na prirodu koji je izazvan ljudskim djelovanjem.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, kako ističe Dejan Radošević iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, na nivou države i entiteta usvajanje strategija koje u sebi imaju ili treba da imaju komponentu zaštite životne sredine je sporo, što dodatno usporava i njihovu provedbu. “Potrebno je ubrzati proces usvajanja strategija te uključiti u izradu strategija i planova sve relevantne interesne strane, što bi omogućilo i efikasniju primjenu nacionalnih ciljeva i u konačnici očuvan biodiverzitet”, naglasio je Radošević.

Situacija po pitanju stvarne zaštite biodiverziteta u Bosni i Hercegovni je daleko od sjajne. Uzrok tome leži u nedovoljnom izdvajanju budžetskih sredstava, neadekvatnoj strukturi zaposlenih u zaštićenim područjima, nepostojanju planova upravljanja i adekvatnog sistema zaštite, monitoringa i održivog korištenja prirodnih resursa, ali i onog najvažnijeg – slabe svijesti javnosti o važnosti ovog pitanja.

Iako su sistemske promjene i napredak u Bosni i Hercegovini i te kako mogući, ostaje pitanje da li ćemo i dalje davati prednost privatnim interesima ili javnom dobru.

Posted by on 2019-05-23. Filed under Banja Luka, Mostar, Sarajevo, Tuzla, Vijesti iz BH gradova, Zenica. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login