Nestaje Hutovo blato?

Hutovo blato

Prema nekim podacima Hutovo blato zatrpava se muljem svake godine po dva centimetra što znači da će tom tendencijom u idućih 35 godina potpuno nestati močvare Hutovnog blata, upozorio je direktor JP Park prirode Hutovo blato Nikola Zovko.

Dodao je kako je vrijeme da se javnost i institucije upozore na veliku opasnosti koja prijeti biljnom i životinjskom svijetu, te biološkoj raznolikosti močvara Hutovnog blata.

On je prije početka prezentacije  Akcijskog plana revitalizacije ekosistema Hutovog blata izjavio kako je na tom planu radio tim stručnjaka, uz financijsku podršku Svjetskog fonda za zaštitu prirode – WWF.

Radi se o dokumentu koji oslikava današnje stanje močvara Hutovog blata gdje se jasno vidi da je došlo do degradacije staništa u posljednjih 35 godina, odnosno od izgradnje Hidroelektrane Čapljina i hidroenergetskih objekata u slivu rijeke Trebišnjice, čime je narušen vodni režim i više nema dovoljnih količina svježe vode iz izvora.

Također, iz elektrane vode se ispuštaju u donji kompenzacijski bazen što je značajno negativno utjecao na Deransko blato, odnosno na zonu stroge zaštite, gdje se blato uzdiglo punih 80 centimetara.

Što se tiče smanjivanja broja vrsta koje obitavaju na Hutovom blatu, po Zovkinim riječima, najviše su ugrožene endemske vrste riba, koje pomalo gube izvorišta, a značajno je opala i populacija ptica, posebno onih koje su na crvenoj listi (patka njorka, mali vranac labud…)

Isto tako ugrožene su brojne autohtone vrste ptica i svakako močvarna vegetacija koja naravno ne može bez vode.

Prema zadnjem istraživanju od 253 vrste ptica koje su evidentirane u Hutovom blatu prije izgradnje hidroelektrane, utvrđeno je postojanje 163, što znači da na to područje ne dolazi više oko 80 vrsta ptica. Također, značajno je smanjen i broj riba, samo jegulja manje je za oko 80 posto.

Cilj akcijskog plana je da se uputi jasan poziv prema elektroprivredama; prije svega Elektroprivredi HZ HB, Elektroprivredi RS-a, te Elektroprivredi Republike Hrvatske, koja isto tako uzima značaje količine vode koja ide prema Dubrovniku, a ne završavaju u Hutovom blatu, kao što je to bilo ranije, da pokažu dobru volju i pomognu Hutovom blatu da bi se končano zaustavila ova negativna tendencija i počela revitalizacija ekosistema Hutovog blata.

Prema novom izvještaju o stanju planete, slatkovodna staništa i vrste su od svih ekosistema pod najvećim pritiskom. Fragmentacija rijeka s branama, urbanizacija i zagađenje voda u posljednjih 40 godina smanjili su broj vrsta koje žive u slatkovodnim staništima za oko 80 posto. Park prirode Hutovo blato i njegove močvare nisu iznimka. Kako bi spriječili dodatno propadanje slatkovodnih staništa i vrsta koje ovise o njima, WWF je u suradnji s partnerima pripremio “Akcijski plan revitalizacije ekosistema Hutovog blata”, koji bi trebao odgovoriti na pitanja kako obnoviti močvare Hutovog blata i vratiti njihove iznimno važne ekološke funkcije.

Inače, Međunarodno vijeće za zaštitu ptica stavilo je Hutovo blato na popis važnih ptičjih staništa jer je ovaj rezervat najveći ovakve vrste u ovom dijelu Evrope kako površinom, tako i raznolikošću.