‘Nesusjedski’ odnosi Hrvatske i BiH

Bosanski Brod, rafinerija

Protokol o saradnji na realizaciji projekta “Snabdijevanje prirodnim gasom krajnjeg kupca – Rafinerija nafte Brod” između predstavnika Vlade RS i Vlade Hrvatske izazvao je brojne reakcije među zvaničnicima u BiH. Upućene su oštre kritike na račun entiteta koji je preuzeo ingerencije države, ali i na račun Vlade Hrvatske koja je zanemarila ustavne nadležnosti susjedne države, te pokazala nepoštivanje ranijih dogovora oko energetskog projekat važnog za obje zemlje. No, stručnjaci kažu da nije sve izgubljeno.

Sporazum između Republike Srpske i Hrvatske, potpisan je bez znanja i saglasnosti državnih organa BiH i okarakteriziran je kao protuustavan jer kako navode predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti BiH entiteti mogu potpisivati slične sporazume samo uz saglasnost Parlamenta BiH, što u ovom slučaju nisu imali.

‘’Parlamentarna skupština BiH nije dala nikakvo odobrenje tako da ugovor između bosanskohercegovačkog entiteta RS i Republike Hrvatske nije validan i ne može proizvoditi nikakve pravne posljedice’’, ocjenjuje dopredsjedavajući Predstavničkog doma državnog parlamenta Šefik Džaferović.

Podsjećamo, nakon potpisivanja sporazuma ministar zaštite okoliša i energetike Hrvatske Tomislav Ćorić kazao je da je riječ o međunarodnom aktu između Vlade RS i Vlade Hrvatske.

‘’Ovaj međunarodni akt između Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Hrvatske prije svega otvara prostor za suradnju dviju pravnih osoba s jedne i s druge strane.’’

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u saopštenju izdatom nakon potpisivanja sporazuma naveo je kako ga posebno začuđuje činjenica što je takav ignorantski odnos prema nadležnim državnim institucijama zauzela jedna od članica Evropske unije koja bi morala poštivati međunarodno-pravni subjektivitet, suverenitet i teritorijalni integritet svih država, pa tako i Bosne i Hercegovine, koja je i njen prvi susjed.

“Nažalost, Republika Hrvatska se odlučila, ne uvažavajući ustavnu nadležnost državnih institucija u oblasti vanjske politike i međunarodnih ugovora i akata, da potpiše Protokol sa ustavno nenadležnim institucijama Republike Srpske, koja predstavlja samo jedan entitet u državi Bosni i Hercegovini”, istaknuo je Zvizdić, saopćeno je iz Kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Iz BH gasa podsjećaju da je BiH sa Hrvatskom u više navrata razgovarala i dogovorila saradnju u energetskom sektoru, da je predloženo da Hrvatska izgradi plinovod do granice sa BiH, a da BiH od Broda izgradi plinovod do Zenice te na taj način osigura snabdijevanje gasom u cijeloj BiH preko Hrvatske. Potpisana su i tri pisma namjere između BH gasa i hrvatske kompanije za distribuciju gasa.

No, iz Republike Srpske je taj dogovor uvijek bio blokiran, kaže bivši direktor, a sada savjetnik direktora BH gasa Almir Bećarević.

”U zadnjih osam godina, kada je Hrvatska usvajala Plan razvoja transportnog sistema, uvijek je gasovod Slobodnica-Brod-Zenica označavan kao strateški projekat te zemlje. Što se tiče državnog nivoa Bosne i Hercegovine, mi smo imali problem da takav dokument dođe do Vijeća ministara BiH, jer je Republika Srpska uvijek bila protiv i slala dopise u kojima jasno stoji da ne žele gas iz Hrvatske i da njih taj gasovod ne interesuje.

No, predsjednik RS Milorad Dodik je promijenio mišljenje oko gasa iz Hrvatske nakon sastanka hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, na kojem je bilo riječi o Rafineriji nafte Brod, koja je u rukama ruske kompanije. I našao način kako da zaobiđe institucije BiH, a da i dalje blokira strateški projekat izgradnje gasovoda do Zenice kojim bi se gasom iz Hrvatske snabdijevala Federacija, ali otvorila mogućnost i za gasovod kroz Republiku Srpsku”, kaže Bećarević.

Predsjedavajući predstavničkog doma Šefik Džaferović dodaje da bi ovakvo ponašanje Vlade Republike Srpske moglo dovesti do ustavnog spora između BiH i entiteta RS koji je zanemario ingerencije Parlamentarne skupštine BiH.

“O ovome bi se mogao očitovati i Ustavni sud BiH na zahtjev ovlaštenog predlagača”, zaključio je Džaferović.

Poslanik u državnom parlamentu Denis Bećirović smatra da gest Hrvatske u ovom slučaju nije bio u skladu sa propagiranim dobrosusjedskim odnosima te najavljuje da će zatražiti istragu o cijelom slučaju.

”Ukoliko Hrvatska ne ispravi ovu grešku tražiću posebnu sjednicu Parlamenta BiH, ali i formiranje istražne komisije koja će ispitati cijeli slučaj.”

Almir Bećarević iz BH gasa podsjeća da se BiH sada snabdijeva ruskim gasom preko Srbije, ali da su gasovodi stari i dotrajali te da bi se uskoro moglo desiti da ne budu upotrebljivi što bi Federaciju, ali i dobar dio Republike Srpske ostavilo bez napajanja gasom.

No, on smatra da nije sve izgubljeno. Vijeće ministara BiH može sporazum proglasiti ništavnim već na narednoj sjednici, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa sačiniti dokument o saradnji u izgradnji gasovoda od Hrvatske kroz cijelu BiH, a nakon što ga Parlament BiH odobri diplomatskim putem zakazati potpisivanje tog dokumenta.

Novac od međunarodnih finansijskih institucija je, kaže Bećarević, već obećan u iznosu od 50 miliona eura.