Neuschwanstein dvorac: Mjesto gdje je Hitler krio ukradene umjetnine

Neuschwanstein

Tokom Drugog svjetskog rata Adolf Hitler je naredio svojim službenicima da započnu masovnu pljačku najvrijednijih svjetskih umjetnina, a sve što su uspjeli pronaći sakupljali su na samom jugu Njemačke, u Bavariji.

Nakon što je uspostavio militarnu kontrolu nad Austrijom, Poljskom, Čehoslovačkom i Francuskom, Hitler je u djelo počeo provoditi plan o skupljanju svih najvrijednijih umjetnina osvojenih prostora. Njegovi oficiri i pripadnici tajnih službi krenuli su u najmasovniju pljačku koju je svijet ikada vidio. Najpoznatija djela Mikelanđela, Da Vincija, Vermeera, Rafaela, Picassa, Renoira i ostalih velikana svjetske umjetnosti bila su mu na dohvat ruke, a on je imao i sredstva da ih sve prikupi na jedno mjesto.

Nakon što bi se neko djelo pronašlo, u muzejima i umjetničkim galerijama, zatim u privatnim kolekcijama najbogatijih Jevreja, na univerzitetima, u vjerskim ustanovama itd., pristupilo bi se njihovom odvoženju u Bavariju, pod dno Alpa u dvorac Neuschwanstein. Konkretno pod same obronke planine Sauling, u općini Schwangau gdje leži ovaj romaneskni dvorac. Izgrađen je u 19. stoljeću, po naređenju „Kralja labudova“ Ludwiga Drugog Bavarskog. Služio mu je, prvobitno, kao ljetnikovac i svojevrsno odavanje poštovanja Richardu Wagneru (Njemački kompozitor op.a.). Ludwig Drugi se u dvorac, međutim, uselio i prije kompletiranja izgradnje. Dekorisao je zidove dvorca u srednjevijekovnom stilu, koji je inače bio i inspiracija za Wagnerove opere. Ludwig je bio veliki ekscentrik pa je naredio da se u dvorac ulože ogromna sredstva kako bi impresionirao svoje prijatelje, tako da je unutrašnjost dvorca već tada posjedovala vrhunske umjetnine, dekorativne stropove i lustere koji su krasili prostorije, električna zvona, moderna kupatila pa čak i telefone.

Kralj labudova nije dugo živio u svom dvorcu, jer je dvije godine nakon useljavanja proglašen za mentalno nestabilnu individuu, izgubio je titulu, a potom i uhapšen. Tri dana poslije tih događaja pronađen je mrtav u obližnjem jezeru. Vlasti su njegovu smrt gledali kao na samoubistvo tako da nije bilo detaljne istrage. Dva mjeseca poslije, dvorac je konačno otvoren za posjetioce i do dan danas služi kao jedna od najvećih turističkih atrakcija Njemačke, sa skoro milion i po posjetilaca godišnje.

Ludwiga, kojeg neki nazivaju i „Ludi kralj“, je nekoliko desetljeća poslije naslijedio Adolf Hitler. U samoj unutrašnjosti ovog impozantnog građevinskog i arhitektonskog ostvarenja započeo je projekt „Führerov muzej“. Od dolaska na vlast, pa sve do konačnog pada nacističke Njemačke, Hitler je pomoću svojih oficira, u dvorcu Neuschwanstein i drugim sličnim mjestima uskladištio preko pet miliona umjetnina i kulturoloških eksponata.

Neuschwanstein

Hitlerov san o „Führerovom muzeju“ vjerovatno je trajao do samog kraha Trećeg rajha, ali je taj san počeo gubiti svoje osnove i mjesecima prije toga. Ogroman broj slika, skupltura i drugih umjetnina bio je već osiguran za Hitlerov privatni muzej, budući ponos nacističke Njemačke. Međutim, sve će to poslije uspjeti povratiti specijalne jedinice za umjetnine, a koju su osnovale Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Kanada. U čast tih ljudi snimljen je i film „The Monuments Men“ sa Damonom i Clooneyom u glavnim ulogama, a koji je imao svoju premijeru početkom februara mjeseca ove godine.

Neuschwanstein dvorac je danas globalni simbol romanticizma, romanesknog doba arhitekture te ekstravagancije kraljeva koji su nekada vladali svijetom. Služio je kao inspiracija za izgradnju dvorca Uspavane ljepotice u Disneylandu. Na ovoj lokaciji su snimljeni i mnogi filmovi, a sam dvorac je poslužio kao motiv za poštansku markicu bivše Zapadne Njemačke.