Nove generacije (ne)poštuju Dan ustanka naroda BiH

Nekada se 27. juli obilježavao kao Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine. Tog dana, davne 1941. godine zapravo je i počela borba protiv fašizma. Iako se brojni zvaničnici zaklinju upravo na tekovine antifašizma, ovaj datum u BiH su obilježili tek rijetki, prije svega, živi učesnici Narodnooslobodilačkog rata. Na proslavu organizovanu u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, iako su bili pozvani, niko od tri člana Predsjedništva BiH nije se pojavio.

Mnogi istoričari, analitičari, književnici i publicisti složni su u ocjeni da je 27. juli preteča antifašističke borbe iz koje je nastala Bosna i Hercegovina u današnjim granicama.

Četrdesetpet godina kasnije, na žalost, ovaj datum je zaboravljen baš kao što je zaboravljen antifašizam.

Nekadašnji član Predsjedništva Jugoslavije Bogić Bogićević kaže da Bosna i Hercegovina može biti ponosna na ono što su antifašisti u Drugom svjetskom ratu uradili i sačuvali BiH, ali da su u njoj danas, na žalost, na sceni ponovo fašisti.

“Ljudi koji imaju iste simbole i iste pretenzije na osvajanje tuđih teritorija, masovnih ubijanja drugog i drugačijeg, koncentracione logore i sve ono što jeste diskriminacija drugog i drugačijeg i sve ono što jeste fašizam u pravom smislu te riječi – fašizam i nacionalšovinizam – zadojen mržnjom, strahom i nasiljem”, kaže Bogićević.

Novinar i književnik iz Tuzle Zlatko Dukić objašnjava kome je i zašto važno obilježavanje datuma koji se vezuju za antifašizam.

“Nama antifašistima je važno. Onima sa druge strane nije važno, što se vidi po tome da ne pridaju važnosti ovom datumu. Za razliku od nekih drugih zemalja nastalih na ruševinama Jugoslavije, kao što su Crna Gora i Hrvatska koje se toga nisu odrekle, nego imaju zvanične praznike 13. juli i 22. juni. Kod nas vlast smatra da od njih počinje svijet i naš život, i kada im pomenete partizane i komuniste, onda se neki hvataju za pištolje i noževe”, objašnjava Dukić.

Bogić Bogićević ocjenjuje da su u BiH oni koji se kunu da su antifašisti obezvrijedili vrijednosti ljudi koji su se borili protiv fašizma.

“Oni koji se kunu da su antifašisti, obezvrijedili su vrijednosti onih ljudi koji su se izborili protiv fašizma, pripadali pobjedničkoj koaliciji. Danas nema imena njihovih ulica i spomenika u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, zamijenili su ih ulice i spomenici onim ljudima koji su činili zločine, ili su bili sa Hitlerom ili uz Hitlera. Tako da od tih gesta, do dvije škole pod jednim krovom, sve su to, na žalost, obilježja fašizma”, navodi Bogićević.

Na antifašizam u BiH danas podsjećaju tek rijetki preživjeli koji su prije 75 godina ustali da brane zemlju i bore se protiv fašizma.

Smilja Bjelajac imala je samo 15 godina kada se priključila partizanima. Ona kaže da su to bila teška vremena, no više je boli što se danas njihova borba ne poštuje.

“Samo u sedmoj ofanzivi preko 60.000 drugarica je poginulo braneći ranjenike i noseći a danas se to gazi”, riječi su Smilje Bjelajac.