Održana službena državna komemoracija žrtvama logora Jasenovac

Jasenovac

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, minutom šutnje, čitanjem pisama logoraša te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika “Kameni cvijet“ odana je u petak počast žrtvama ustaškog koncentracijskog logora, 71. godinu od proboja 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak.

Službenu državnu komemoraciju, koja je počela intoniranjem himne “Lijepa naša”, organizirala je Javna ustanova spomen područje Jasenovac pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora čije je izaslanstvo predvodio predsjednik Željko Reiner.

Uz izaslanstvo Sabora u kojem su bili brojni zastupnici, vijence su položili i zapalili svijeću izaslanstva Vlade na čelu s premijerom Tihomirom Oreškovićem, kao i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Branko Lustig te izaslanstvo HAZU-a, Matice hrvatske, HSS-a, Grada Zagreba te predstavnici nacionalnih manjina i drugi.

Za razliku od ranijih godina, na komemoraciji, prema želji preživjelih logoraša, državni dužnosnici nisu održali govore već je pročitano pismo najstarije živuće bivše zatočenice Pave Molnar, kao i nekoliko pisama logoraša iz knjige “Pisma iz logora“, autorice Maje Kućan. Molitve za mrtve izmolili su imam te katolički i pravoslavni svećenik.

“Jasenovac. Simbol zla. Zla koje nije haralo samo ovdje i samo tada. Zla koje je iznjedrila mržnja prema drugome, prema drugima, prema onima koji drugačije misle. Mržnja na koju čovjek kao biće ni danas nije imun. Zašto ova gorka, mračna i tragična škola ima tako slabe učenike?“, piše 95-godišnja Molnar u pismu koje je pod Kamenim cvijetom interpretirala dramska umjetnica Branka Cvitković.

Podsjetivši da je ustaški režim u Jasenovcu ljude ubijao “samo zato što su bili druge vjere i druge nacionalnosti“, Molnar u pismu svjedoči da su među prvima ubijeni Romi, pa Židovi i Srbi. “Teško je zaboraviti kako ustašica zbog jednog aspirina ubija mladu Židovku, ne može se zaboraviti kako srpsku djecu odvajaju od majki, plač i krikovi i danas se čuju. Ta djeca mahom su umrla od gladi i bolesti, neka tek rođena“, napisala je preživjela logorašica Jasenovca.

Jasenovac je, ističe, mjesto velike boli i tuge, “sjećanja i opomene“. No, naglašava, ne smije biti mjesto mržnje. “Mi preživjeli logoraši odbacujemo zlo, u nama ne živi mržnja“, poručuje. Dužni smo to, kaže, žrtvama Jasenovca te “našim unucima i onima koji dolaze poslije njih“.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović u petak je uoči službene komoracije jasenovačkim žrtvama izjavio kako ne osjeća nikakvu osobnu odgovornost zbog toga što se ove godine održavaju tri komemoracije u Jasenovcu, a odgovornim smatra one koji bojkotiraju službenu državnu komemoraciju.

Jasenovac je od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava – 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je u 1.337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.

Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. aprila 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.

Prije sedam dana žrtvama jasenovačkog logora komemoraciju je organizirala Koordinacija židovskih općina, a u nedjelju će biti i komemoracija u organizaciji Saveza antifašističkih boraca (SABA RH).

Komemoraciji stoga nisu prisustvovali predstavnici židovske zajednice i Srpskoga narodnog vijeća (SNV) te antifašsitičkih organizacija je smatraju da je u društvu prisutna revitalizacija ustaštva.

Ipak, na državnoj komemoraciji bilo je pojedinca iz Židovske općine Zagreb pa je tako Vladimir Bogdanić u izjavi novinarima istakao da je tu jer njegova Republika danas komemorira žrtve.