Pad dinara pogađa građane Srbije

Vrijednost srbijanskog dinara u odnosu na euro oslabila je u posljednjih šest godina 50 posto. To je najviše pogodilo građane koji su zaduženi u eurima.

Iako postoji mogućnost uzimanja dugoročnih kredita u dinarima, još niko nije podigao takav stambeni kredit, jer su kamatne stope dvocifrene.

Bivši guverner kaže da Centralna banka ništa ne radi kako bi smanjila utjecaj eura na finansijsko tržište Srbije, javlja Marko Subotić, novinar Al Jazeere.

Predrag Milidrag je jedan od 84.000 građana Srbije koji imaju stambeni kredit. Trećinu je već otplatio, ali za proteklih devet godina mjesečna rata mu nije mirovala.

“Prva rata je bila negde oko 114 evra, da bi to skočilo do 133 evra 2008. godine. Najveća rata se podudarila sa početkom ekonomske krize. Posle toga rata je počela da pada”, rekao je Milidrag.

Milidrag sada mjesečno plaća 98 eura, ali u dinarskoj protivvrijednosti. Zbog kursne razlike, svakog mjeseca je morao da izdvaja više dinara.

Godine 2006. kada je euro bio 78 dinara, mjesečno je morao da plaća gotovo 9.000 dinara. Godine 2008. rata je skočila na 11.000, a sada kada je euro 122 dinara rata je 12.000 dinara.

Milidrag je dodao: “I mi koji smo uzeli u evrima i oni koji su uzeli u švajcarcima imali su na pameti to da će dinar da slabi”.

Zaduženi građani bi mogli da izbjegnu valutni rizik ukoliko bi uzimali kredite u dinarima, ali njihova kamatna stopa je znatno veća.

Najniža kamata za stambene kredite u dinarima trenutno je 13 posto.

Slab interes

Sonja Miladinovski iz izvršnog odbora Societe Generalea je kazala: “Nema nijednog klijenta koji je zainteresovan da uzme takav kredit. To je jednostavno na dugi rok od 10-20 godina isuviše veliko opterećenje za klijente”.

U Narodnoj banci Srbije tvrde da rade na stvaranju uvjeta za veću upotrebu dinara u finansijskom sistemu, ali bivši guverner u to ne vjeruje, zbog poteza koje Centralna banka u posljednje dvije godine vuče.

“Bez obzira što imamo recesiju i inflaciju koja je ispod cilja, bez obzira što imamo inflaciona očekivanja koja su niska, mi imamo kamatnu stopu od osam odsto”, ocijenio je Dejan Šoškić, bivši guverner NBS-a.

Bivši guverner predlaže drastično smanjenje referentne kamatne stope, ali i davanje poreskih olakšica i podsticaja svima koji štede u dinarima.

“Mi prvi kao građani ne čuvamo mnogo u dinarima, nego svi štede u devizama i to je zapravo iskonski greh u našem bankarstvu, jer vi kreirate izvore finansiranja za banke koje su u deviznom znaku”, dodao je Šoškić.

“To oslobađanje od ropstva od strane valute je jako važno da bi vam fin sistem bio zdrav, da ga oslobodite valutnog rizika”, ocijenio je bivši guverner Narodne banke Srbije.

Valutni rizik nije problem samo građana, već i države. Kako se Srbija uglavnom zaduživala u dolarima, zbog rasta vrijednosti američke valute, javni dug je porastao za blizu 200 miliona eura.