Pjesma “What a Wonderful World” slavi 50. rođendan

Louis Satchmo Armstrong

Prije pola vijeka, usljed previranja Vijetnamskog rata, rađanja pokreta za građanska prava, jačanja feminizma, prve pojave hipi kulture i brojnih drugih društveno-političkih promjena koje su preplavile svijet, Louis Armstrong snimio je posljednji veliki hit svoje duge karijere, jednostavnu i veselu odu miru i bratstvu “What a Wonderful World”.

Muzički revolucionar ranog 20. vijeka i jedan od najuticajnijih umjetnika u historiji jazza, Armstrong (1901-1971.) je ove 1967. bio ponešto marginaliziran, piše “Los Angeles Times”.

Iz svijeta jazza istisnuli su ga mlađi izvođači bebopa i drugih posljeratnih muzičkih stilova, a veliki “Satchmo”, “Satch” ili “Pops”, kako su ga zvali, postao je u očima novih generacija neka vrsta staromodnog zaostatka nekog ranijeg, primitivnijeg muzičkog doba.

Armstrong se te godine ponovno vratio u svoj njujorški studio, 3,5 godine nakon što se njegova verzija brodvejskog mjuzikla “Hello, Dolly!” našla na prvom mjestu Billboardove Hot 100 liste i snimio pop-baladu Boba Thielea i Georgea Davida Weissa koja će postati jedan od najvećih hitova njegove karijere.

Weiss je tvrdio da ju je napisao upravo za Armstronga, no zapravo ju je prvo ponudio Tonyju Bennettu, koji ju je tada odbio – snimio ju je znatno kasnije, pa tek onda Armstrongu, koji je navodno, zbog jednostavnosti kompozicije i naivnosti teksta, također u početku bio neodlučan.

Međutim, ipak ju je odlučio snimiti. Singl je objavljen uz slabu početnu reakciju u SAD-u – pjesma se uspjela popeti tek na 116. mjesto Billboard Bubbling Under top liste, gdje je provela relativno skromnih pet sedmica i to djelom i zbog toga što ABC Records, pod čijom je etiketom objavljena, nije uložio gotovo ništa u njezinu promociju.

U Velikoj Britaniji je, međutim, priča bila sasvim drugačija jer su obožavatelji su poludjeli za “What a Wonderful World”, koji je skočio na broj jedan UK top liste singlova i postao najprodavaniji singl u 1968. u ovoj zemlji, krenuvši uzlaznim putem višedesetljetne popularnosti.

SAD-u je reizdan 1988. nakon što je 1987. korišten u filmu o Vijetnamskom ratu “Dobro jutro, Vijetname” – taj put dostigao  je 32. mjesto Billboardove top liste singlova u Americi.

Armstrongova je pjesma 1999. uvrštena u Grammy Hall of Fame te je od tada snimljena u interpretacijama brojnih muzičara, među kojima su i Roy Clark, Nick Cave, Rod Stewart, Sarah Brightman, Ministry, Ziggy Marley, te punk roker Joey Ramone, pa čak i havajski pjevač i svirač ukulelea Israel Kamakawiwo’ole.

Povodom obilježavanja 50. godišnjice od njenog prvog izdanja, Muzej Louis Armstrong House Museum u Queensu u Njujorku organizirao je izložbu “50 godina pjesme ‘What a Wonderful World’”, koja donosi rijetke fotografije i muzičke zapise koji pričaju priču o snimanju i nastanku legendarne pjesme.