Prethodna godina u Muzeju Sarajeva u znaku programskih i tehnoloških inovacija

Broj posjetilaca ove godine u svim muzejskim depandansima u odnosu na prethodne dvije godine kada je zbog epidemiološke situacije Muzej Sarajeva zabilježio rapidan pad turističkih posjeta, izuzetno je povećan. Ako se uporedi 2022. godina sa 2019., statistički pokazatelji govore da se radi o približnom broju, što je na godišnjem nivou oko 40 hiljada posjetitelja, rečeno je Feni u Službi za odnose s javnošću JU Muzej Sarajeva.

Od tog broja stranih turista je nešto više od polovine i dolaze najviše iz susjednih država Hrvatske, Srbije, Crne Gore te i iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Švedske, Francuske i drugih zemalja.

Muzej Sarajeva je matična muzejska institucija Kantona Sarajevo koja muzeološke, istraživačke, izložbene i promotivne aktivnosti kreira, organizira i vodi putem svojih pet muzejskih depandansa – Svrzina kuća, Despića kuća, Muzej Jevreja, Brusa bezistan i Muzej Sarajevo 1878-1918.

“Najveći interes strani turisti pokazuju za Muzej Jevreja i Muzej Sarajevo 1878-1918, jer je Sarajevski atentat 1914. markirao Sarajevo na kartu svijeta, kao i egzodus Sefarda iz Španije koji su utočište našli u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, tadašnjem najzapadnijem urbanom centru Osmanskog carstva”, naveli su u Muzeju Sarajeva.

Naglašavaju također da je čitava godina u Muzeju bila u znaku programskih i tehnoloških inovacija, koje su uveli. Kustosi te institucije pripremili su nekoliko muzeoloških iskoraka ka savremenom načinu komunikacije s publikom. Najbolji primjer je seriozno pripremljen znanstveno-istraživački projekat iz kulturne antropologije “Građanska kultura Sarajeva” koji je u cjelosti virtualiziran, tako da će tu izložbu i video zapis neobjavljenih priča o sarajevskim porodicama biti moguće vidjeti putem nove tehnologije u 3D rezoluciji u prostoru depandansa Muzej Jevreja te web stranici Muzeja početkom naredne godine.

“U saradnji s Turističkom zajednicom Kantona Sarajeva realizirali smo, pored spomenutog projekta i revitalizaciju spomeničke kulture vraćajući stope Gavrila Principa, u cjelosti poštujući umjetnički koncept Voje Dimitrijevića. Također smo označili i auto-rutu kretanja delegacije prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, te izmijenili vanjski dio Muzeja Sarajevo 1878-1918., markirajući zastavama ulaz i oplemenjujući novim foto tapetama portale Muzeja”, naveli su iz te muzejske institucije.

U protekloj godini priređeno je nekoliko izložbi, poput umjetničke izložbe o Mehmedu Zaimoviću, izložbe šibica iz kolekcije Stjepana Meze te izložbe “Kundurdžijsko-obućarski zanat”. Muzejska stalna izložba o Sarajevu u 20. stoljeću prebačena je iz Vijećnice u Brusa bezistan i scenografski adaptirana u novi ambijent. Sve stalne postavke Muzeja, kako naglašavaju iz te institucije, upotpunjene su novim elementima i konzervatorsko-restauratorski su uređene.

Tako je u Brusa bezistanu prezentiran historijat današnjeg Sarajeva i okoline od prahistorije do austro-ugarskog perioda. Muzej Sarajevo od 1878. do 1918. nastavlja prezentaciju iz vremena Monarhije akcentirajući Sarajevski atentat, dok Svrzina kuća pokazuje život i kulturu stanovanja jedne ugledne i imućne bošnjačke porodice u osmanskom periodu. Despića kuća s druge strane reprezentira način življenja bogate sarajevske srpske trgovačke porodice u novovjekovnoj epohi. Muzej Jevreja BiH u autentičnom prostoru sinagoge čuva artefakte višestoljetne kulture i tradicije sarajevskih Jevreja na ovom prostoru.

Kada je riječ o organiziranim posjetama učenika Muzeju Sarajeva, ističu da je ta institucija otvorena za osnovce i srednjoškolce i kao mjesto edukacije i kultivizacije, ali i kao kreativno-edukativan prostor za različite workshopove, izložbe i interaktivne aktivnosti.

“Na pojedinačnom nivou imamo sporazume sa pojedinim školama, ali ne i sa svim školama u Kantonu. Ipak, uvijek se odazivamo na poziv škola kada su u pitanju organizirane posjete i nastojimo naše kapacitete u potpunosti uz stručno vođenje staviti na raspolaganje mladim naraštajima, svjesni da Muzej treba približiti budućim generacijama. U tu svrhu smo objavili i slikovnicu “Ja volim Muzej Sarajeva” gdje smo kroz priču i ilustracije nastojali približiti sve depandanse i njihove postavke osnovcima, koji na Muzej treba gledaju kao na živi organizam sa vrijednom tradicijom”, ističu.

Muzejski pedagozi te institucije angažirani su u radu sa djecom s posebnim potrebama, od kojih izdvajaju kontinuiranu suradnju sa udruženjima “Oaza”, “Život s Down sindromom” i “Dajte nam šansu” u okviru ARTSEE projekta koji vodi povijesničarka umjetnosti i muzejska pedagogica Aida Šarac-Berbić. U nekoliko termina organizirali su primjenu Artsee aplikacije pomoću koje se informacijski i senzorno prilagođavaju digitalni sadržaji osobama s poteškoćama u razvoju.

Sa Univerzitetom u Sarajevu Muzej ima potpisan memorandum o suradnji te studenti imaju besplatan ulaz u sve depandanse, a za sve njihove studentske zahtjeve u vidu određenih pitanja, informacija za istraživački rad i drugih zahtjeva, također su otvoreni i susretljivi.

Plan Muzeja Sarajeva za narednu godinu je napravljen, međutim kompletna realizacija će zavisiti od vanjskih i unutarnjih faktora. Iz te institucije smatraju važnim ojačati infrastrukturnost objekata i konsolidirati sve kadrovske potencijale u svrhu doprinosa društvenoj zajednici.