Prioritete BiH ugrozit će izborna kampanja

Pred BiH u 2018. godini su konkretni izazovi na euroatlantskom putu te političkoj i ekonomskoj stabilizaciji, ali analitičari strahuju da bi predizborna kampanja mogla ugroziti pozitivne procese.

Kako je 2018. izborna godina, politička elita u BiH će se, umjesto jačanju ekonomije, zapošljavanju i sprečavanju odlaska mladih, posvetiti borbi za vlast, tvrde analitičari. Podsjećajući na iskustva iz prethodnih izbornih ciklusa, upozoravaju da bi i 2018. mogla biti godina zaštite „vitalnih nacionalnih interesa” uz već uobičajena nerealna obećanja i neizostavno podizanje međunacionalnih tenzija.

Takav scenario dodatno bi udaljio BiH od evropskog puta, smatra direktor IFIMES-a (International Institute for Middle-East and Balkan Studies – Međunarodnog instituta za Blisko-istočne i Balkanske studije) Zijad Bećirović. U komentaru za Deutsche Welle on kaže da većina bh. političkih struktura ne želi evropske integracije, iako se deklarativno za njih zalaže, pojašnjavajući da su pojedini u ovoj zemlji više okrenuti Istoku i destruktivnim ideologijama, nego Zapadu i evropskim načelima poštivanja ljudskih prava i sloboda.

Jedno govore, drugo rade

„Iako tvrde da su za evropske integracije, političari u BiH djeluju u suprotnom smjeru. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik naklonjen je Rusiji, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović Turskoj, dok predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović promovira negativne evropske vrijednosti koje mirišu na fašizam i diskriminaciju. Kod Čovića se sve svodi na etnicitet, što je vidljivo i kroz njegov prijedlog Izbornog zakona koji bi ozvaničio etničke rezervate u BiH“, kaže Bećirović.

Kako će se „politička koplja” u 2018. lomiti upravo oko Izbornog zakona, Bećirović očekuje žestoku izbornu kampanju. „Nažalost, kampanja neće biti posvećena evropskim integracijama, što je jedan od najvećih prioriteta BiH, nego dominaciji etničkog faktora. Ipak, promjene u Makedoniji i formiranje multietničke vlade u toj zemlji na čelu sa Zoranom Zaevom daju tračak nade da bi i u BiH moglo doći do političkih promjena zasnovanih na ujedinjenju u različitosti. To bi moglo osigurati opći napredak u BiH”, tvrdi direktor IFIMES-a.

2018. – godina blokada institucija vlasti?

Da bi 2018. mogla biti godina „konstantnih blokada” institucija BiH, strahuju i članovi Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99″, također upozoravajući na nesuglasice oko Izbornog zakona. Član ove Asocijacije, ekspert za geopolitiku i euroatlantske integracije dr. Slaven Kovačević pozvao je odgovorne u BiH da „dobro razmisle o izmjenama izbornog zakonodavstva i to u korist demokratskih principa, uz poštivanje presuda Evropskog suda za ljudska prava”.

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić smatra da odgovori na upitnik EU nisu  dovoljni za kandidatski status. Upozorio je da sukobi i svađe ugrožavaju evropski put BiH i da u takvim okolnostima „niko normalan” neće dati kandidatski status BiH. „Ne mogu da vjerujem da će ljudi koji se tri godine ne mogu dogovoriti o Izbornom zakonu, prije svega SDA i HDZ, biti u stanju da se narednih nedelja ili mjeseci dogovore”, rekao je Ivanić na prijemu u povodu pravoslavnog Božića.

Investicije, borba protiv sive ekonomije i odlazak mladih

Među političarima u BiH ima i onih koji ne kriju optimizam u pogledu događaja u 2018. godini. Među njima je i premijer Federacije BiH Fadil Novalić koji u ovoj godini očekuje „veliki investicijski zamah” ističući da je 2017. bila „vrijeme priprema“. On u intervjuu za portal Klix.ba obećava nadoknadu vremena izgubljenog u 2017. i borbu protiv sive ekonomije. „Ružna je navika bh. vlasti da svoj rad prilagođavaju izborima i ja ću se potruditi da izbjegnem ovu zamku“, kazao je Novalić.

Nakon što su analitičari upozorili da je jedan od ključnih problema odlazak mladih iz BiH, premijerka RS-a Željka Cvijanović je izjavila da se ne osjeća dobro zbog odlaska ljudi iz zemlje, dovodeći u pitanje broj od 68.000 onih koji su u posljednje četiri godine napustili RS. Ona je, u intervjuu za BHRT, kazala da ta brojka „nije provjerljiva“. „Migracije se događaju svuda u regiji, uključujući i članice EU. Ljudi odlaze i iz Hrvatske, pomjeraju se na druge prostore Unije ili idu u treće zemlje“, rekla je Cvijanović dodajući da vlasti u RS-u moraju stvarati pretpostavke da odlazaka bude što manje.