Prvi teniski Grand Slam sezone kreće danas

Iako je već odigrano nekoliko ATP i WTA turnira, pravim početkom teniske sezone smatra se nastup na Australian Openu (Otvorenom prvenstvu Australije), prvom od četiri Grand Slam turnira u godini, čiji mečevi kreću u ponedjeljak, 19. januara. Ovo je po mnogo čemu jedinstveno takmičenje.

Organizatori se trude da svake godine poboljšaju uslove. Već sada su jedini koji imaju tri stadiona sa krovom, kako bi tenisere zaštitili i od vrućine i od ometanja mečeva zbog kiše. Ove godine je rekordan i nagradni fond, koji je mamac za najbolje, ali i potreban kako bi zadržao primat u broju posjetilaca. Tako je prošle godine na tribine terena u Melbourne Parku došlo gotovo 600 hiljada gledalaca.

Duga tradicija

Ove godine turnir slavi mali jubilej – 110 godina otkako je odigran prvi meč. Prvi put je takmičenje održano 1905. godine u Melbourneu. Od osnivanja do 1927. godine nosio je naziv The Australasian Championships (Prvenstvo Australazije). Te godine je naziv promijenjen u The Australian Championships (Prvenstvo Australije), da bi današnje ime konačno dobio 1969. godine. Tada je, naime, krenula Open era – otvoreno prvenstvo, na kojem su mogli da igraju i amateri i profesionalci.

Od osnivanja do 1988. godine turnir se igrao na travi, ali izgradnjom novih stadiona i kompleksa u Melbourne Parku sada se igra na tvrdoj podlozi. Kao što se mijenjala podloga na kojoj će se igrati, tako su se kroz dugu historiju mijenjali i gradovi organizatori Prvenstva Australije. Igralo se u Sydneyu, Adelaideu, Brisbaneu, Perthu… mada je većinom održavano u Melbourneu. Sada ovaj tromilionski grad ne namjerava da se odrekne domaćinstva u skorijoj budućnosti.

Kako je Australija prilično izdvojena od ostalog svijeta, u početku takmičenje nije privlačilo puno tenisera i teniserki zbog slabih veza sa inostranstvom, ali i nerazvijene saobraćajne mraže unutar samog kontinenta. Ipak, kako se razvijao saobraćaj, posebno vazdušni, od šezdesetih godina prošlog stoljeća turnir je postajao sve posjećeniji, takmičara je bilo sve više, a gledaoci, posebno oni iz svjetskog jet seta, Melbourne su počeli smatrati kultnim mjestom za okupljanje. Sve to doprinosi izuzetnoj popularnosti, a pogotovo činjenica da je na južnoj hemisferi sada ljeto.

Na početku takmičenja mijenjali su se i mjeseci održavanja, tako da se znalo igrati i u januaru, ali i u avgustu.  Od 1923. do 1977. turnir se igrao svake godine u januaru, da bi se te godine prebacio na decembar, te su zbog toga te kalendarske godine odigrana dva turnira. Ipak, 1987. godine vraćeno je da se turnir igra u januaru, tako da zbog toga u decembarskom terminu 1986. nije održan i te kalendarske godine nije bilo pobjednika. Takođe, turnir se nije održavao za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata.

Australian Open je interesantan i po tome što ga je osvojilo najviše tenisera od svih ostalih Grand Slam turnira. Takmičenje će se i ove godine odvijati u pojedinačnoj konkurenciji za muškarce i žene, kao i u parovima te u mješovitim parovima, a u drugoj sedmici takmičenja održava se i turnir najboljih svjetskih juniora i juniorki.

Zanimljivi rekordi

Interesantno je pogledati i neke od rekorda koje su takmičari ostvarili u Open eri, od 1969. godine, kada je omogućeno da na njemu nastupaju zaista najbolji svjetski teniseri i teniserke, profesionalci i amateri:

Najviše pojedinačnih titula u muškoj konkurenciji osvojili su Andre Agassi, Roger Federer i Novak Đoković – po četiri, s tim da je Đoković jedini kome je uspjelo da to napravi tri puta zaredom (2011 – 2013). Kod teniserki najuspješnija je Serena Williams sa pet pobjeda, ali njoj nikada nije pošlo za rukom da odbrani titulu. Slijede je sa tri titule Margaret Court, Steffi Graf, Monika Seleš i Martina Hingis. Međutim, najviše titula ukupno, kada se saberu i nastupi u parovima, ima legendarna Martina Navratilova, koja je nanizala čak 12 trijumfa, ali samo tri u pojedinačnoj konkurenciji. Navratilova je ujedno i najstarija pobjednica jednog takmičenja. Kada je pobijedila 2003. u mješovitim parovima imala je 46 godina i 3 mjeseca.

Ken Rosewall je pobjeđivao u amaterskoj i u profesionalnoj konkurenciji, a pripadaju mu titule najmlađeg i najstarijeg nosioca trofeja. Kada je kao amater prvi put podigao pehar 1953. godina imao je 18 godina i 2 mjeseca, a kada je kao profesionalac trijumfovao 1972. već je duboko zagazio u četvrtu deceniju – imao je 37 godina i 8 mjeseci. Martina Hingis je kod dama najmlađa pobjednica, 1997. godine slavila je sa samo 16 godina i 4 mjeseca. Najstarija pobjednica u pojedinačnoj konkurenciji, još u amaterskoj eri, 1954. godine bila je sa 35 godina i 4 mjeseca Thelma Coin.

Titulu pobjednika od prošle godine braniće Stanislas Wawrinka, a pošto se Na Li početkom septembra oprostila od aktivne karijere, ove godine imaćemo novu pobjednicu. Konkurentica čini se nikad više, a samim tim možemo očekivati izuzetno zanimljiv turnir. Za to mjesto će se sigurno boriti Serena Wiliams, ali će ozbiljne konkurentice imati u Mariji Šarapovoj, Simoni Halep, Petri Kvitovoj, Ani Ivanović, Agnieszki Radwanskoj, Eugenie Bouchard i Caroline Wozniacki.

Ništa manje interesantno neće biti ni u konkurenciji tenisera. Prošle sezone Stanislas Wawrinka iznenadio je sve favorite. Pobijedio je branioca titule Novaka Đokovića, a u finali Rafaela Nadala, mada se mora priznati da je taj susret Nadal igrao povrijeđen. No, teško da će mu poći za rukom da titulu odbrani. Ne samo da on više nije u toj formi već su mu konkurenti izuzetno motivisani. Đoković želi zadržati prvo mjesto na listi. Za petama mu je Roger Federer, koji bi u slučaju ispadanja Đokovića u četvrtfinalu i eventualnom pobjedom ponovo, nakon dužeg vremena, zasjeo na čelo liste najboljih tenisera svijeta.

Rafael Nadal je muku mučio sa koljenom, a onda je došla u finišu sezone i upala slijepog crijeva i operacija. Pošto niko ne zna u kakvoj se trenutno formi nalazi, lako se može dogoditi da iznenadi. Među one koji mogu iznenaditi svakako treba uvrstiti Keija Nishikorija, Andya Murraya, Miloša Raonića pa i Gregora Dimitrova. Nažalost, na turniru neće biti Marina Čilića, osvajača US Opena, ni velikog borca Jo-Wilfreda Tsonge. Nadamo se da će se među 128 odabranih naći i ime našeg Damira Džumhura, koji je prošle godine dogurao do trećeg kola, a koji je u trenutku pisanja ovog teksta još igrao kvalifikacije.

Najbogatiji nagradni fond

Australian Open nastoji da u svemu zadrži primat. Tako je nagradni fond dostigao gotovo nevjerovatnih 40 miliona američkih dolara. Ove godine će pobjednici u muškoj i ženskoj konkurenciji dobiti ček na  3,1 milion dolara, a onom ko pobijedi samo u prvom kolu pripašće 34.500 dolara.

Organizatori kažu da na taj način žele pratiti napredak koji je postignut u razvoju igrača, obezbijediti im nagradu dostojnu truda koji ulažu u treninge, ali i osigurati dugoročnu budućnost takmičenja. Kakav trud ulažu organizatori  posljednjih godina najbolje svjedoči podatak da je u posljednjih sedam, osam sezona fond nagrada udvostručen.

– Naša je obaveza, kao organizatora jednog od najvećih međunarodnih teniskih turnira, da osiguramo teniserima i teniserkama nagradu dostojnu trudu koji ulažu da bi došli na turnir. Ovaj porast nagrada na Australian Openu je, jednostavno, pitanje časti organizatora, jer smo dali obećanje igračima da ćemo gledati na sve moguće načine da im boravak u Melbourneu učinimo što ugodnijim, a to uključuje i povećanje novčanih nagrada, kao i rezanje svih mogućih troškova povezanih s njihovim učestvovanjem na turniru, objasnio je Steve Healy, predsjednik OO Australian Opena.

Tako je 2007. godine nagradni fond iznosio 20 miliona američkih dolara, 2008 – 20,6 miliona, 2009 – 23,14 miliona, 2010 – 24,094 miliona, 2011 – 25 miliona, 2012 – 26 miliona, 2013 – 30 miliona, 2014 – 33 miliona, da bi ove godine dostigao 40 miliona.

Osvajanje ATP i WTA poena na GS turnirima

Pobjednici u muškoj i ženskoj konkurenciji na Grand Slam turnirima osvajaju 2.000 poena. No, tu se završava jednak sistem bodovanja u ATP i WTA konkurenciji.

Finalistima u ATP Tuoru će pripasti 1.200, poraženima u polufinalu 720, a poraženima u četvrtfinalu 360. Onima koji dođu do 4. kola pripašće 180 poema, učesnicima 3. kola po 90, 2. kola po 45 i onima koji nastupe u 1. kolu 10.

Finalistkinjama u WTA Tuoru pripada 1.400 poena, poraženim u polufinalu 900, a poraženim u četvrtfinalu 500. Teniserkama koje dođu do 4. kola pripašće po 280 poena, onima koje nastupe u 3. kolu 160, 2. kolu 100, a onima koje nastupe u 1. kolu 50 poena.