Šljiva: Prava mala riznica vrijednih nutrijenata

Kad ugledate plodove šljiva na pijacama, to je jedan od sigurnih znakova da se ljeto polako bliži svome kraju i da nam na vrata kuca jesen. Iako neke japanske vrste šljiva sazrijevaju već u maju, doba sazrijevanja u Europi su avgust i septembar. Zašto je šljiva toliko zdrava?

Smatra se da je europska šljiva otkrivena prije više od 2000 godina, na području oko Kaspijskog mora, tako da je već u doba Rimskog carstva bilo poznato više od 300 vrsta šljiva. Danas se taj broj popeo na oko 2000 vrsta.

Iako sastav može malo varirati ovisno o vrsti i mjestu uzgoja, šljiva je prava mala riznica vrijednih nutrijenata, pa tako sadrži u 100 g otprilike: 5-8 g vitamina C, 14 mg kalcija, 10 mg magnezija i 220-240 mg kalija! Nikako ne smijemo izostaviti ni prisustvo brojnih antioksidansa, među kojima značajno mjesto zauzimaju fenoli. Neka najnovija istraživanja pokazuju da samo jedna šljiva sadrži jednaku količinu antioksidansa kao puna šaka borovnica, a ujedno je i znatno jeftinije i pristupačnije voće.

Visokom sadržaju vitamina C pripisuje se i veća apsorpcija željeza kod redovite konzumacije šljiva.

Od ostalih vitamina koje šljiva sadrži treba spomenuti B1, B2, B6, E, te beta-karoten (koji se u organizmu pretvara u vitamin A).

Šljive se konzumiraju kao svježe ili suhe, te u raznim prerađevinama kao što su sokovi i pekmezi. Pri spomenu suhih šljiva, svakako treba naglasiti njihov učinak na poticanje pravilne probave, za što je zaslužno nekoliko sastojaka. Prvi su svakako netopljiva prehrambena vlakna, koja se ne mogu razgraditi u probavnom sustavu, nego na sebe navlače vodu, povećavaju volumen u crijevima i olakšavaju probavu.

Za one najmlađe iskoristite kašicu od šljiva, koja će djelovati blagotvorno na djetetovu probavu, a ujedno će biti i obrok prepun visokovrijednih sastojaka.