Srbija treća po broju zahtjeva za azil

Srbija se po broju podnesenih zahtjeva za azil u Njemačkoj u junu našla na trećem mjestu, iza Sirije i Albanije, saopćilo je u ponedjeljak njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova podatke Savezne službe za migracije i izbjeglice.

Građani Srbije su u junu podnijeli 2.240 zahtjeva, što je više nego u maju ove godine, kada su podnijeli 1.990 zahtjeva, pokazuju podaci prema kojima se Srbija, međutim, u prvoj polovini ove godine sa 13.822 zahtjeva nalazi na četvrtom mjestu, iza Sirije, Kosova i Albanije.

U prvoj polovini ove godine je u Nemačkoj 179.037 osoba podnijelo zahtjev za azil (159.927 po prvi put i 19.110 ponovljeno), što je za 132,2 posto više nego u istom periodu lani.

Najviše iz Sirije i s Kosova

Kada je riječ o zemljama iz kojih je u prvoj polovini ove godine stiglo najviše zahtjeva za azil, statistika kaže da su to Sirija, Kosovo, Albanija, Srbija, Irak, Afganistan, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Eritreja i Nigerija, prenosi Tanjug.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere je povodom vala izbjeglica rekao da je važno razgraničiti kome je potrebna zaista pomoć i onih koji ni pod jednim uvjetom nemaju mogućnost da dođu u obzir da u Njemačkoj dobiju pravo na ostanak.

“Oni kojima je priznato pravo na zaštitu trebali bi ubuduće biti brže i bolje integrirani, a s druge strane, oni koji imaju obavezu napustiti zemlju i nemaju nikakvu perspektivu za ostanak trebalo bi da se ubuduće njihov boravak u Njemačkoj konsekventnije i djelotvornije okonča”, rekao je de Maiziere povodom predstavljanja ovog izvještaja o azilantima.

Kada je riječ o građanima Kosova, oni su početkom ove godine, u lavini azilanata koja je dolazila organizirano u Njemačku, izazvali velike političke diskusije.

Srbija je, međutim, lani u Njemačkoj proglašena sigurnom zemljom, odnosno, zemljom sigurnog porijekla, što znači da su zahtjevi za azil njezinih građana u principu neosnovani, ali se pojedinačno mogu potvrditi.

Azilanti tema političkih rasprava

Uz Srbiju, takvim zemljama proglašene su i Makedonija i Bosna i Hercegovina, čime se potvrđuje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenjem zahteva za azil.

Azilanti sa Balkana, uglavnom lažni, tema su političkih rasprava u Njemačkoj.

Ministar finansija Bavarske Markus Soeder iz Kršćansko-socijalne unije založio se prije nekoliko dana za ukidanje “džeparca” za izbjeglice, koji iznosi 140 eura mjesečno tokom trajanja procesa dobivanja azilantskog statusa, i rekao da je taj novac za mnoge ljude sa Balkana motivacija da dođu u Njemačku.

“To je toliko puno kao jedna mjesečna zarada u Srbiji ili na Kosovu. Za mnoge ljude sa Balkana to je motivacija da dođu kod nas”, rekao je Soeder i upozorio da aktualni val izbjeglica u Bavarskoj mora biti smanjen.