Srebrenica: “Kultura negiranja genocida”

Štampa na njemačkom piše o Srebrenici kao “velikoj sramoti za EU i UN”. Osvrće se i na „negiranje genocida od strane Srba u kojem učestvuju akademske katedre, mediji pa čak i Srpska pravoslavna crkva“.

U članku pod nazivom „Podsjećanje na hiljadostruka ubistva“ Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako mnogi visoki gosti i političari, zbog korone, nisu mogli prisustvovati obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici ali da su poslali svoje video-govore: „Na taj način su poruku ožalošćenima uputili generalni sekretar UN-a António Guterres, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, američki šef diplomatije Mike Pompeo, premijer Kanade Justin Trudeau, španski premijer Pedro Sánchez, britanski Princ Charles i Bill Clinton, koji je u vrijeme masakra bio predsjednik SAD-a”.

“Milorad Dodik, koji u Predsjedništvu BiH predstavlja bosanske Srbe i negira da se u Srebrenici desio genocid, izbjegao je da učestvuje na komemoraciji, kako lično tako i virtuelno. Zadatak Holandskog bataljona UN-a, koji je svoju bazu imao u Potočarima, dva kilometra od Srebrenice, bio je zaštititi muslimanske izbjeglice u tobožnjoj „zaštitnoj zoni” UN-a. Nizozemci međutim to nisu ni pokušali, jer je njihovom komandantu Thomu Karremansu bilo jedino važno spasiti sebe i svoje ljude. Ni do napada NATO-a na srpske položaj nikada nije došlo, iako su ga očajnički tražili i preklinjali muslimani, koji su bili u potpunom okruženju. Hiljadama je jedina nada bila baza Holandskog bataljona UN-a, ali od tamo su otjerani. A to je za njih značilo smrt strijeljanjem“, piše FAZ.

Sramota Srebrenice

Bild Online u članku na istu temu piše kako 25 godina nakon genocida politička elita u Srbiji i Republici Srpskoj ne uviđa svoju krivicu, uprkos detaljno obrazloženih Haških presuda. List citira direktora Memorijalnog centra Potočari Emira Suljagića koji kaže da je riječ o sveobuhvatnom i stalnom negiranju genocida. “U tome učestvuju akademske katedre, mediji pa čak i Srpska pravoslavna crkva. Tu se radi o kulturi negiranja genocida. Evropskoj uniji Suljagić zamjera što je 2010-e godine povukla međunarodne sudije iz bh. pravosuđa. Haški tribunal je vodio procese „velikim ribama“. Ali na hiljade malih je učestvovalo u ratnim zločinima i njihovu krivicu sada moraju utvrditi bosanski sudovi. Ali, broj suđenja, kaže Suljagić, je drastično opao. Oni koji su okrvavili ruke i nose krivicu, osjećaju se ohrabreni i vide sebe kao pobjednike a njihovi simpatizeri kontroliraju pravosuđe”, prenosi Bild online.

List Tageszeitung prenosi apel Munire Subašić, predsjednice udruženja Majke Srebrenice, koja je zemljama, garantima Dejtonskog sporazuma među kojima su SAD i Njemačka, poručila da se pobrinu kako bi BiH dobila zakon kojim bi se kažnjavalo negiranje genocida. TAZ potom bilježi reagovanja najviših političara u Srbiji i RS-u. «Aleksandar Vučić je za relativizirao masakr rekavši da je to „nešto na šta ne bismo trebali ni mogli biti ponosni”. I srpski gradonačelnik Srebrenice je izjavio da „se svaki dan pojavljuju novi dokazi, koji pobijaju sadašnju interpretaciju dešavanja u Srebrenici”. I Milorad Dodik skrenuo je na sebe pažnju sličnim izjavama. Kao jedini član Predsjedništva BiH on nije prisustvovao obilježavanju 25. godine od genocida u Srebrenici”, piše Taz.

Orgija nasilja okvalifikovana kao genocid

Neue Zürcher Zeitung o Srebrenici piše: „Prostrijelne rane, odsijecanja ušiju, silovanja. Oko 8.000 muškaraca i dječaka je gonjeno poput stada, potom ubijeno i zatrpano buldožerima. I sve to u zaštićenoj zoni UN-a. To je najstrašnija masovna likvidacija na tlu Evrope od okončanja 2. Svjetskog rata. Međunarodni krivični sud u Hagu ovu orgiju nasilja je okvalifikovao genocidom“, piše NZZ.

List Berliner Zeitung u kratkom članku prenosi pisanja evropske štampe o Srebrenici, koja je jednistvena u mišljenju da je međunarodna zajednica tada potpuno zakazala. Tako „španski El Pais piše kako je više od 8.000 Bošnjaka ubijeno pred očima međunarodne zajednice, koja ništa nije poduzela da to spriječi. ‚Stoga je Srebrenica opomena da nikada više ne smijemo skretati pogled u stranu’. Amsterdamski dnevnik Volkskrant dodaje: ‚Ova tragedija bila je mješavina dobrih namjera i loših odluka. Za 8.000 bosanskih Muslimana to je prije 25 godina značilo smrt, a za holandske plave šljemove UN-a tragediju“. Danas je Srebrenica simbol najveće sramote za Evropu u posljednjih 75 godina, zaključuje portugalski dnevnik Publico“, prenosi Berliner Zeitung.