Stolačka ‘Radimlja’ jedinstveni primjer ljepote stećaka

Radimlja, Stolac

Na visoravni tri kilometra zapadno od Stoca, uz cestu Stolac – Čapljina, na lokalitetu Vidovo polje, nadomak sela Paprati, rasuti su kameni spavači – srednjovjekovni nadgrobni spomenici koji čine dobro znanu nekropolu “Radimlja”. Njeni stećci datiraju iz 14. i 15. stoljeća, a smatraju se jednim od najljepših primjera u BiH zbog jedinstvenosti ukrasa i lepeze raznolikosti oblika.

Stolačka nekropola stećaka ”Radimlja” jedna je od 30 nominiranih u okviru zajedničkog projekta četiriju zemalja za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Od tog broja, 22 nekropole su iz BiH, po tri iz Srbije i Crne Gore te dvije iz Hrvatske.

Donošenje odluke o upisu ovog nemjerljivo važnog kulturno-historijskog naslijeđa očekuje se u julu, a iz ustanove koja se stara o 135 stećaka na tom lokalitetu kažu da su u tom procesu ispunjeni svi uvjeti.

Direktor Javne ustanove ”Radimlja”, kojoj je nekropola povjerena, Ante Vujnović Feni je kazao da nema razloga da Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) odbije prijedlog za uvrštenje stećaka na Listu svjetske baštine.

Istakao je da je u Bosni i Hercegovini ”Radimlja” najljepša nekropola stećaka i jedna od rijetkih o kojoj se brine u kontinuitetu. Redovno se trava oko stećaka kosi i uređuje, nekropola je ograđena i ima sve uvjete za turiste.

Prošle godine taj lokalitet posjetilo je više od osam hiljada turista, a Vujnović je siguran da će ubuduće taj broj biti znatno povećan.

Na predstavljanju nekropole radi se intenzivno, a za te potrebe angažirani su i licencirani vodiči.

Karateristike koje ističu njenu vrijednost su brojnost stećaka, raznovrsnost i zastupljenost svih osnovnih oblika, relativno visoka umjetnička kvaliteta izrade, bogatstvo plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju historijske ličnosti te njena dostupnost.

Od 135 stećaka 63 su ukrašena, a imaju oblik ploče, sanduka i sanduka s podnožjem.

Karakteristični motivi sa stećaka ”Radimlje” su arhitektonski ukrasi sa sve četiri strane stećka, stilizirani križevi, ljudske i životinjske figure, vinova loza, motivi iz lova i motivi s oružjem. Zaštitni znak ove nekropole je muška figura s uzdignutom rukom te relativno velikom šakom i prstima.

Nekropola “Radimlja” nacionalni spomenik BiH je od 2002. godine, a proglasila ga je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

JU ”Radimlja” o lokaciji stara unazad tri godine kada je Općinsko vijeće osnovalo ustanovu, a do tada se o njoj redovito niko nije brinuo.

Zemaljski muzej BiH 2009. godine angažirao je stručnjake da očiste stećke.

– Time im je produžen vijek i sada su u jako dobrom stanju – dodao je Vujnović.

Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3.300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi ih se oko 60.000, Hrvatskoj 4.400, Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Osnovne grupe stećaka čine položeni i uspravni kameni monoliti.