Svaki četvrti stanovnik Njemačke je stranog porijekla

Njemačka

U Njemačkoj živi oko 20 miliona ljudi migrantskog porijekla, što je rast za 4,4 posto, pokazuje nova studija Statističkog zavoda Njemačke.

Oko polovina tih ljudi već ima njemački pasoš.

Gotovo svaki četvrti građanin Njemačke nije rođen u toj zemlji, ili su mu roditelji rodom iz inostranstva.

Glavni razlog za snažan rast udjela migranata je u tome što je već duže vrijeme stopa imigracije veća od one u SAD, koja važi za imigrantsku zemlju.

Isto tako važan uzrok je smanjenje stanovništva bez migrantskog porijekla godišnje za pola miliona.

Koliko se brzo dešavaju promjene u stanovništvu pokazuje detaljniji pogled na starosne grupe.

Dok danas u Njemačkoj živi 5,8 miliona građana bez migranstkog porijekla u starosti između 50 i 54 godine, kod mlađih grupa je situacija sasvim drugačija.

Kod starije generacije svaki deseti građanin Njemačke ima migrantsko porijeklo, a kod mladih je udio već 38 posto.

Njemačko društvo se od 1960-tih godina razvijalo u migrantsko društvo, konstatuju mediji dodajući da je Njemačka postala najomiljenija evropska destinacija svih kategorija migranata – radna, porodična ili migracija u cilju dobijanja azila.

Prema statističarima iz Vizbadena 51 posto ljudi migrantskog porijekla ima njemački pasoš ili dvojno državljanstvo, dok su ostatak stranci.

Poređenja radi 2011. je “samo” 42 posto imalo njemački pasoš.

Ova statistika bazirana je, kako je navedeno, na mikrocenzusu, godišnjeg istraživanja građana.

To istraživanje je pokazalo i da u Njemačkoj 2,5 miliona građana pretežno govori stranim jezikom.

Najčešće korišćeni jezici su turski, ruski, poljski i arapski.

Ukoliko u jednom domaćinstvo svi članovi imaju strano porijeklo u 55 posto slučajeva koristi se strani jezik, ali ako je samo jedan dio stranog porijekla korišćenje stranog jezika pada na sedam posto.