Sve više građana uči njemački jezik: Pitali smo ih hoće li ostati ili otići?

sprechen sie deutsch

U školama stranih jezika, nekada se najviše učio engleski jezik. Ali posljednjih godina, jezik broj jedan je njemački. Jezik odlaska, kako ga sve češće zovu. Međutim, naša zemlja, nije jedinstvena po ovom pitanju. Situacija je slična i u ostalim zemljama regiona, a i Evropljani s juga, pritisnuti krizom masovno uče ovaj jezik.

Kako bi provjerili da li je odlazak sa ovih prostora glavni motiv učenja njemačkog jezika, te ko ga sve uči, posjetili smo Glossa-centar u Banjaluci i razgovarali sa polaznicima i nastavnicima.

Među polaznicima je i buduća studentica biohemije Nataša Šinik, a razlog zbog kojeg se odlučila na učenje njemačkog jezika je odlazak u Austriju, zbog studiranja. Planira studirati u Beču, sestra joj živi tamo, blizu je, tako da joj se to čini kao odlična opcija.
“Nažalost većina ljudi danas razmišlja o odlasku , jer je stanje u državi takvo da smo na neki način prinuđeni i školovanje i život početi negdje drugo. Jer ako pogledam oko sebe vidim da većina mladih nakon završetka obrzovanja, živi kod svojih roditelj, na njihov račun, nije im to cilj, ali situacija je takva. Teško se može uspjeti bez pripadnosti nekoj političkoj stranci, a to nije moj put. Stoga, ako bih nakon studiranja dobila priliku za posao u EU, ne vjerujem da bih razmišljala o povratku u BiH”, priča za Buku Šinik.

Milan Jovanović je završio Medicinski fakultet u Banjaluci, na boirou je godinu i šest mjeseci i za sada nema izgleda za posao u struci u našoj zemlji. Jezik uči jer razmišlja o odlasku.

“Neki konkretni posao me ne čeka ni u zemljama EU, ali pratim sajtove za poslove i evidentan je veliki broj oglasa koji traže medicinsku struku. Smatram da vrijedi pokušati sa zapošljavanjem u nekoj od evropskih zemalja, pa ako se ne uspijem snaći, uvijek se mogu vratiti ovdje”, priča nam Jovanović.

Srednjoškolac Marko Gajić za sada ne razmišlja o odlasku. Strane jezike definitivno vrijedi poznavati, kaže, a s obzirom na trenutni tok društvenih i političkih zbivanja, njemački se čini kao jezik budućnost.

Pa iako ne razmišlja o odlasku, Marko bi volio nastaviti obrazovanje u nekoj od evropskih zemalja.

“Čeka me još dvije godine srednje škole, tako da ne razmišljam o odlasku. Ipak volio bih studirati na nekom od evropskih fakulteta, ali da živim van ove države o tom još ne razmišljam”, ističe Gajić.

Prilika za posao i kvalitetnije obrazovanje, nisu jedini motivi koje polaznici navode kao razloge učenja njemačkog jezika. Neki jednostavno kažu da je poznavanje stranih jezika u današnje doba interneta, tehnologije i tehnike dio svakodnevnog života i upotrebe. Ništa manje bitna nije ni činjenica da je riječ o najrasprostranjenijem maternjem jeziku u Evropi, govori ga sto miliona ljudi ili gotovo svaki četvrti građanin EU.

“Taj interes za njemački je stalan u posljednjih četiri do pet godina. Ono što bih izdvojio kao aktuelno u posljednih godinu dana je činjenica da je sve veći broj djece zainteresovan za njegovo učenje, sami preoznaju značaj njegovog učenja i poznavanja. Ne samo da su im roditelji to sugerisali, već je učenje dodatnih jezika postalo moda. Djeca su specifična upravo po tome što oni ne razmišljaju o odlasku, to ni u jednom trenutku nije motiv učenja ovog jezika”, naglašava za naš portal Aljoša Preradović, predavač njemačkog jezika u Glossa centru.

Sve češće i priče o povratku

Polaznici obično teže C1 nivou koji podrazumjeva da je osoba u stanju i mogućnosti da razumije stručni tekst i da ga može svojim riječima ispričati. Taj nivo je inače minimum za studiranje.

“Mi se u grupa dosta zbližimo i uglavnom i nakon završetva učenja jezika ostanemo u kontaktu, tako da na taj način čujem i priče ne samo o odlasku već i o povratku. Naime imamo i dosta slučajeva gdje medicinski radnici, od medicinskih tehničara do doktora, uče njemački jezik i istina je da određeni broj njih odlazi u inostranstvo zbog boljih uslova rada, ali isto tako je primjetno da ih se dosta vraća. Odu tamo, i ne ostvare zadane ciljeve, ne ispune se njihova očekivanja. To je nešto što je sada primjetno”, naglašava Preradović.

Uskoro biblioteka

Pored velike zainteresovanosti za kurseve njemačkog jezika, Banjalučani pokazuju i veliko interesovanje za filmske večeri, druženja sa izvornim govornicima njemačkog jezika, književne večeri, te tematske radionice koje se organizuju u Glossa centru. Mnoge će obradovati vijest da će se tokom marta u Centru otvoriti biblioteka – u štampanoj i u digitalnoj formi.

I na kraju recimo još i da je njemački, zvanični jezik u Njemačkoj, Austriji i Lihtenštajnu, jedan od zvaničnih u Švajcarskoj i Luksemburgu. Lokalni zvanični jezik je i u regijama Belgije, Italije, Danske i Poljske.