Zagađenje u BiH: Uzroci, posljedice i šta dalje?

Stanovnici Sarajeva, Tuzle i Zenice žive u najzagađenijim gradovima u Evropi, a nekim danima, kako pokazuju mjerenja, i u svijetu. U subotu 11. januara 2020. Sarajevo je proglašeno najzagađenijim gradom u svijetu, prema podacima portala AirVisual.

zagađenje, Sarajevo
zagađenje, Sarajevo

Mevludin Mujkić iz Tuzle, u kojoj je osim čestica prašine često visoka koncentracija sumpor dioksida, kako kažu u Hidrometeorološkom zavodu Federacije BiH, kaže da se najviše plaši za zdravlje djece.

“Mi ova tri-četiri zimska mjeseca takoreći i ne živimo. S maskama na licu trčimo do auta, ako imamo priliku bježimo u prirodu, ali to nije život, to je samo bježanje i strah za djecu”, navodi Mujkić.

Posljednja tri dana zagađenje u BiH je doseglo kulminaciju, sa indeksom preko 400.

Tokom proteklog vikenda indeks zagađenja iznosio je do 426. Drugo mjesto na listi pripalo je Daki, glavnom gradu Bangladeša (231) dok je u indijskom Deliju izmjereno 214.

Opasno po zdravlje
Enis Omerčić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda za RSE kaže da su današnje vrijednosti (do 257) nešto niže u odnosu na vikend, ali je zrak i dalje opasan po zdravlje stanovništva:

”Najlošiji kvalitet zraka je bio u Visokom i Ilijašu, slijede Zenica i Sarajevo, odnosno cijeli prostor doline rijeke Bosne. Slično je bilo u na mjernim mjestima u Kantonu Tuzla, s tim da je u ovom području došlo ipak do pada koncentracija zagađujućih materija, ali tamo imamo visoko prisustvo sumpor dioksida. Generalno, zrak je nezdrav još uvijek, a kako se padavine ne očekuju do narednog vikenda za očekivati je da će indeks zagađenja rasti u narednim danima.”

Omerčić objašnjava da su najveći zagađivači oni koji lože ugalj i druga čvrsta goriva.

”Tamo gdje imamo sagorijevanje uglja u velikim količinama prisutne su i velike koncentracije sumpor dioksida. S druge strane PM čestice, dakle prašina, one nastaju i sagorijevanjem uglja, drveta, peleta i sagorijevanjem goriva u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, a azotni oksidi dpčaze ponajviše iz saobraćaja”, objašnjava Omerčić.

Zagađenje zraka u Sarajevu, koje je tokom zimskih dana kulminiralo, nagnalo je kantonalnu vlast da proglasi epizodu “uzbuna”.

Eizoda ‘uzbuna’ podrazumijeva:

Zabranu kretanja automobila i teretnih vozila, čiji dizel motori imaju normu EURO3 i manju;
Obustavu nastave u školama u slučaju potrebe.
Policijske patrole u Sarajevu posljednja tri dana zaustavljaju vozila koja imaju normu ispod EURO 3, međutim nemaju nadležnost da takva vozila isključe iz saobraćaja, kaže policajac Emir Dahić.

No, ministar za prostorno uređenje Kantona Sarajevo Damir Filipović objašnjava kako bi za isključivanje takvih vozila bilo neophodno i prisustvo inspektora, a njih nema dovoljno, tako da se navedena mjera ne može ni provoditi.

”Nismo ni ljudski ni tehnički kapacitirani da mjere provodimo do kraja. Ekoloških inspektora nemamo dovoljno, tako da policija samo može savjetovati vozačima da ne voze često stara auta”, izjavio je Filipović.

Tuzla bez predostrožnosti
U Tuzli, na sjeveroistoku BiH, bez obzira na visoke vrijednosti zagađenja, vlast nije propisala ni mjere predostrožnosti (poput mjera uzbune u Sarajevu). Stoga je grupa građana u nedjelju uveče na Trgu slobode u Tuzli održala protestno okupljanje.

Gradsko Vijeće grada Tuzla svake godine održi tematsku sjednicu o zagađenju zraka na kojoj gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović ponovi da najveće zagađivače predstavljaju Termoelektrana Tuzla, koja godišnje spali čak četiri milijuna tona ugljena.

Zbog toga, a i zbog izostanka tehnologije odsumporavanja, elektrana godišnje proizvede oko 53 tisuće tona otrovnog sumporovodika. Veliki zagađivači su i inidividualna ložišta, nesavjesni građani koji u svrhu zagrijavanja svojih prostorija koriste brojne nedozvoljene predmete, ali i veliki broj automobila, prema riječima gradonačelnika Tuzle.

Profesor okolinske sigurnosti Zvjezdan Karadžin sa Rudarskog fakulteta Tuzla, kaže da će dio problema zagađenja Tuzle biti riješen kad se izgradi Blok 7 termoelektrane Tuzla, te kada se u stari blok ugrade dodatni filteri za odsumporavanje. Karadžin kaže za RSE i da građani konstantno trebaju vršiti pritisak na sve nivoe vlasti da poduzmu mjere kako bi se zagađenje smanjilo.

On kaže da se tačno zna šta su najveći zagađivači i kako ublažiti stanje, međutim ni jedna vlast u Bosni i Hercegovini ne angažuje se oko ovog problema.

”Moramo raditi na tome da se modernizuju termoelektrane na ugalj, da se ugrađuju filteri, da se izvrši toplifikacija zgrada i drugih stambenih objekata, te da se mreža centralnog grijanja provede i do privatnih objekata kako bi se smanjila upotreba uglja i drugih čvrstih goriva, naročito onog lošeg kvaliteta sa visokim koncentracijama sumpor dioksida, smanji na najmanju moguću mjeru“, izjavio Karadžin.

Da li je kasno?
Rijad Tikveša, iz Udruženja građana Eko tim Sarajevo, kaže kako su vlasti, sve i da ima volje, generalno zakasnile sa mjerama, koje su trebali uvest prije najmanje 20 godina da bi sada bilo efekta.

”Bespravna i neplanska gradnja koja utiče na zagađenje zraka u glavnom gradu BiH je u ekspanziji u posljednjih 20 godina. Dakle, da je bilo volje moglo se to spriječiti. Sada i kad se i predlože mjere poput zabrane upotrebe vozila ispod norme EURO 3 vlasti popuste i tolerišu i dalje”, ocenjuje Tikveš.

U Hercegovini se mjerenja ne vrše
BiH je potpisnica brojnih konvencija o zaštiti okoliša njihovo poštivanje je minimalno. Zbog entitetskih nadležnosti nema ratifikacije važnih sporazuma.

U gradovima poput Mostara, ali i kompletne Hercegovine, mjerenja se i ne vrše, a u Banjaluci je problem što zvanična mjerenja pokazuju bolju kvalitetu zraka, od nezvaničnih koja vrše eko udruženja i organizacije, koje tvrde da je zagađenje i u Banjaluci i u ostalim gradovima RS slično kao u Sarajevu, Tuzli, Zenici.

Iz banjalučke Gradske uprave su više puta poručivali da nezvanična mjerenja nisu validna i da oni svakodnevno mjere kvalitet vazduha na tri mjesta u gradu, a rezultate objavljuju na zvaničnoj web stranici grada.

Tako je prema zvaničnim mjerenjima kvalitet vazduha u Banjaluci u prvim danima 2020. godine bio prve kategorije.

Ovakva odstupanja u nezvaničnim i zvaničnim mjerenjima, objašnjavaju u ekološkim udruženjima, nastaju zbog toga što u zvanična mjerenja uopšte nisu uračunate materije koje u današnje vrijeme spadaju u najveće zagađivače vazduha, kao što su čvrste čestice i fina prašina.

Banjaluka i zagađenje
S druge strane, Saša Lazić nezavisni odbornik Grada Banjaluka kaže za RSE, da vlasti neće da priznaju zagađenje kako ne bi iz budžeta morali izdvajati novce da se situacija popravi.

”Neshvatljivo je da nisu u stanju da izdvoje iz budžeta grada 250.000 ili 500.000 eura godišnje da naprave strategiju i poslušaju stručnjake kako da smanje zagađenje, jer ako nije zdravlje stanovnika važno ne znam onda šta je. No, oni okreću glavu od ovog problema kao i od svega, ubjeđujući ljude da ne vjeruju svojim očima i svojim plućima”, uveren je Lazić.

Lazić kaže i kako je pitao gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića da li vidi očitanja na instrumentima koje su postavile ekološke udruge, a da mu je Radojičić odgovorio da su to instrumenti sa pijace, te da nisu validni.

Od posljedica zagađenja zraka godišnje u svijetu umre sedam miliona ljudi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Prema podacima ove organizacije Ujedinjenih naroda (UN), devet od deset osoba udiše zrak koji sadrži visok nivo zagađujućih materija.

Trećina smrti uzrokovanih od moždanog udara, raka pluća i srčanih bolesti posljedica je zagađenja zraka, navodi UN.

Posted by on 2020-01-14. Filed under Bosna i Hercegovina. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

You must be logged in to post a comment Login