Zagreb: Manji troškovi reciklažom otpada

Zagreb

Iako je Zakon o naplati odvoza otpada stupio na snagu još prošle godine, Zagreb je tek krenuo s njegovim provođenjem. Hrvatska do 2020. godine mora osigurati da se najmanje 50 posto ukupnog otpada u državi sakuplja odvojeno, inače prijete kazne.

Recikliranje i odvajanje otpada Zagrepčanki Marijani Gotovac nisu strani pojmovi. Već deset godina miješani otpad odvaja od plastike, papira, stakla… Sada će zato, napokon, imati manje račune.

“Trebali bi biti manji, ako će to stvarno ići po osobama, koliko ih boravi u tom prostoru. Onda bi išlo po kilama smeća, po tome kako smo mi to razumjeli, jer što znači kvadratura… Kad ti pogledaš, ljudi proizvode smeće, ne kvadrati”, kaže ona.

Ušteda od 30 eura

Računi se više neće plaćati po kvadratima, već po količini smeća. Godinu dana nakon donošenja zakona, s novim načinom odvoza i obračuna otpada u Zagrebu se krenulo u naselju Horvati.

“Za 300 kvadrata cijena usluge bila je četrdesetak eura sadašnjim načinom. Novim sustavom naplate, gdje korisnici biraju svoje spremnike – a prema iskustvima koja imamo, posljednja dva tjedna većina korisnika uzela je spremnike od 120 litara – sada su računi oko osam eura”, objašnjava Robert Kahlina iz zagrebačkog poduzeća Čistoća.

To je blizu 30 eura uštede. Jeftiniji odvoz, vjeruju u gradu, kod građana bi trebao probuditi ekološku svijest, javlja iz Zagreba Al Jazeerina novinarka Ana Mlinarić.

“Oni koji će htjeti manje račune morat će reciklirati, jer će im u vreće za smeće stati samo miješani otpad. Sav drugi, primjerice plastika, staklo, papir, morat će odlagati u posebne kontejnere”, javlja Mlinarić.

Uloženo pola milijarde eura

Pristup posebnim kontejnerima i reciklažnim dvorištima u Hrvatskoj, prema procjenama Ministarstva zaštite okoliša, ima blizu 80 posto građana. U obavezu koju je nametnula Evrpska unija uloženo je pola milijarde eura.

Ideja je da takva infrastruktura bude na dohvat ruke. Doslovno je tako, naprimjer, na Krku ili u Međimurju, gdje odvojeno sakupljanje počinje već kod kuće.

“Hrvatska mora do 2020. godine osigurati 50 posto odvojenog prikupljanja papira, stakla, plastike, metala i tekstila. S obzirom na to gdje smo bili, a gdje smo sada, mi smo uvjereni da ćemo sve to ispuniti”, ističe Sanja Nesto iz Ministarstva zaštite okoliša.

I to bez kazni koje bi slala EU. Uštedama na računima država građanima želi pokazati da se razvrstavanje otpada isplati.

Izvor: Al Jazeera