Zdravstvo u emigraciji, građani BiH bez ljekara

ljekar

Hiljade medicinskih radnika napustilo je proteklih godina BiH, a mnogi će to tek učiniti, kako bi bolji život potražili u Njemačkoj koja je za njih otvorila svoje tržište rada. Dok školovani medicinski kadar odlazi trbuhom za kruhom, u BiH se cijela priča završava na upozorenjima da građane u budućnosti neće imati tko liječiti i da će zdravstveni sistem kolabirati.

Na odlazak se priprema i 44-godišnja medicinska sestra Jadranka iz Sarajeva, koja godinama pokušava pronaći posao u BiH. Ona kaže da ne može prebrojati sve konkurse na koje se prijavljivala i odbijenice koje je dobila, te ističe da je došlo vrijeme da konačno odustane i bolji život potraži u Njemačku.

„Konkurisala sam na više mjesta, ali uvijek su to bile odbijenice. Zbog toga sam odlučila da napustim BiH i da idem u Njemačku, gdje me već čeka posao. Pomalo žalosno, ali je tako… Sila prilika…“, kaže Jadranka.

Jadrankinu priču dijele brojni medicinske sestre i tehničari, te njegovatelji iz BiH, kojih na biroima za nezaposlene u BiH ima više od 5.000 i masovno upisuju tečajeve njemačkog jezika i šalju biografije zdravstvenim ustanovma u Njemačkoj. Mnogi do posla u toj zemlji pokušavaju doći i putem Triple Win programa zapošljavanja radnika za zdravstvenu njegu u Njemačkoj, koji već nekoliko godina provodi Agencija za rad i zapošljavanje BiH, u partnerstvu sa Saveznom agencijom za rad SR Njemačke i Njemačkim društvom za međunarodnu suradnju.

Glasnogovornik državne Agencije za rad i zapošljavanje Boris Pupić kaže da je samo putem ovog programa u Njemačkoj posao dobilo 300 medicinskih sestara i tehničara iz BiH.

„Inače je, ukupno, putem Agencije, posredovano na zapošljavanju oko 2.300 osoba u Njemačku. Iz dosadašnje prakse znamo da su bruto plate već u startu oko 1.900 eura, s tim da je to samo plata za prvu godinu. Svi radnici koji su otišli iz BiH u Njemačkoj imaju obavezu da nakon 12 mjeseci polože stručni ispit za njegovatelja, a dotad se vode kao pomoćno osoblje. Nakon položenog ispita, postaju zvanični njegovatelji i automatski prelaze ulaze u viši platni razred“, kaže Pupić.

I dok u državnoj Agenciji za rad i zapošljavanje tvrde da program posredovanja u zapošljavanju u Njemačkoj ne ugrožava zdravstveni sitem u BiH, sve glasnija su upozorenja da je broj medicinskih radnika koji odlazi daleko veći, te da, osim nezaposlenih, odlaze i oni koji imaju posao, a među njima su i liječnici.

Bolnica „Dr. Fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj kod Travnika ostala je bez 15 radnika, a njen direktor Velimir Valjan kaže da je to nenadoknadiv gubitak.

„Posebno me žalosti to što i određeni broj liječnika specijalista ima namjeru napustiti bolnicu. I tu dolazimo u situaciju gdje smo nemoćni… Uložili smo novac u njih, izrasli su u vrhunske stručnjake i sada ostajemo bez tih ljudi. To samo govori da država i vlast moraju pod hitno nešto promijeni jer ćemo ostati bez kvalitetnog kadra“, kaže Valjan.

Iako je zdravstvo u BiH u nadležnosti entiteta i kantona, sindikati tvrde da je BiH jedinstvena kada je riječ o lošem položaju zdravstevnih radnika i njihovoj želji za odlaskom, a negativne posljedice će u budućnosti osjetiti svi pacijenti.

„Ne znam koga ne zabrinjava to što odlaze ljekari iz javnih zdravstvenih ustanova, dakle ljudi koji već rade i koji su završili specijalizaciju. Prema našim podacima, samo u 2013. godini otišlo je 40 ovakvih stručnjaka. Plaće ljekara u Federaciji BiH su oko 700 eura, medicinske sestre zarađuju 700 KM i to je jednostavno ispod svakog nivoa jer se ovi ljudi bave se izuzetno odgovornim poslom – životom i zdravljem ljudi“, naglašava Zijad Latifović iz Nezavisnog strukovnog sindikata zaposlenih u zdravstvu u FBiH.

Kako naglašava Željko Šukalo, iz Samostalnog sindikata zaposlenih u zdravstvu Republike Srpske, samo iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske do sada je otišlo 40 radnika, dok mnogi pohađaju kurseve njemačkog jezika i pripremaju se na odlazak.

„Kada je to u pitanju, mislim da je BiH jedinstvena i da su razmišljanja potpuno identična u RS-u i Federaciji BiH. Ljudi zbog malih plata odlaze, jer ovdje teško žive i vide da imaju šansu na zapadu priuštiti sebi bolji život. Mislim da to neće biti dobro za budućnost i da može biti pogubno za stanovništvo koje ostaje ovdje i kojem će trebati zdravstvene usluge“, ocjenjuje Šukalo.