Žene iz Kruščice pokrenule debatu o zaštiti rijeka na Balkanu

Krušćica

Njemački mediji pišu o “hrabrim ženama iz Kruščice” koje su se sačuvale potok i inicirale debatu o eksploataciji rijeka na Balkanu. “Tageszeitung” je objavio zanimljivu reportažu o izbjeglicama koje se slijevaju u BiH.

„Süddeutsche Zeitung” piše o inicijativi “hrabrih žena iz Kruščice”, koje su 325 dana suprotstavljale investitoru, policiji i bile izložene uvredama, ali su uspjele spasiti pregrađivanje potoka, čiju vodu žitelji Kruščice koriste za navodnjavanje polja, napajanje stoke i za potrebe domaćinstava.

„To je trajalo više od deset mjeseci, sve dok političari i građevinska firma nisu odustali od svoje prvotne namjere i odlučili da potok za sada ostane onakav kakav jeste. Žene iz Kruščice su sada poznate širom Bosne i Hercegovine – a sa njima je u javnost dospjela i tema o prijetnji rijekama na Balkanu.

Hidroelektrana u Kruščici je samo jedna od oko 3.000 planiranih objekata ove vrste na Balkanu. U Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Albaniji još uvijek teku posljednje divlje rijeke u Evropi – još nepregrađene i neugrožene.”

U reportaži „Süddeutsche Zeitunga” navodi se primjer Vjose, rijeke koja teče sa grčkog Pindskog gorja, preko Albanije, sve do Jadranskog mora. Na 270-kilometarskom toku ove rijeke, kao i na njenim pritokama, navodi se dalje, planirana je izgradnja čak 38 brana. Pri tome je Vjosa stanište brojnih ptičjih i ribljih vrsta i važna je za očuvanje cijelog eko sistema, ali i za život ljudi na njenom toku. Novinarka „Süddeutsche Zeitunga” Carolin Wahnbaeck Vjosu izdvaja kao primjer ugroženosti balkanskih vodotoka i naziva je „posljednjom velikom divljom evropskom rijekom”.

Balkanski raj za graditelje hidroelekrana

„Trenutno se na Balkanu gradi 188 hidroelektrana, a još 2.798 ih je u planu, čemu treba dodati i oko 1.000 postojećih postrojenja te vrste. Oko polovine planiranih brana i protočnih hidroelektrana se čak nalaze u prirodnim rezervatima. ‘Plavo srce Evrope kuca na Balkanu, ali to srce ugrožava opasnost od infarkt‘, kaže Ulrich Eichelmann iz organizacije Riverwatch”, navodi se dalje u tekstu.

Uz to se nabrajaju i posljedice, koje se u ime zaštite klime uzrokuju dobijanjem takozvane „zelene energije” na rijekama dobrog kvaliteta, kakvih je na Balkanu čak 80 procenata. Riječ je o uništavanju riječnih eko sistema, ubrzanom sušenju vegetacije, pogoršanju kvaliteta vode, prijetnji opstanku oko 30 ugroženih ribljih vrsta, 68 endemskih, te balkanskog risa, piše Wahnbaeckova.

„Koje banke i kompanije stoje iza takozvanog graditeljskog buma brana detaljno se navodi u novom Izvještaju organizacije Bankwatch. Finansijske institucije kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Svjetska banka su vodeće snage u tom procesu. Ove banke su od 2005. godine uložile 727 miliona eura u 82 hidroelektrane na Balkanu, od čega ih je 37 u zaštićenim područjima. Prema Bankwatch-u, EBRD je najveći javni investitor i direktno ili indirektno finansira najmanje 61 novi projekat, od čega ih je polovina u zaštićenim područjima… No, i komercijalne banke ulažu značajna sredstva u izgradnju brana: one, prema Bankwatsch-u, učestvuju u 158 novih projekata, od čega je trećina njih planirana u zaštićenim područjima”, piše ovaj list.

Na kraju teksta „Süddeutsche Zeitunga” navode komparativne prednosti, poput turizma, koje su alternativa iskorištavanju ovih prirodnih resursa. Osim toga, ističu se i mogućnosti poput saniranja toplana, bolje termičke izolacije na zgradama, te smanjenju gubitaka na mrežama za prenos električne energije, koji iznose čak između 30 i 40 procenata, te perspektive iskorištavanja vjetro i solarne energije na Balkanu.