Srbija: Primjena Zakona o zaštiti zviždača

U Srbiji je počela primjena prvog Zakona o zaštiti uzbunjivača. Takozvanim uzbunjivačima u toj zemlji, ovaj zakon pruža novi sustav sudske zaštite, a poslodavcima u privatnom i javnom sektoru propisuje niz obveza kojima se sprječava da oni, koji prijave slučajeve korupcije ili drugih nepravilnosti, trpe posljedice.

Zakon predviđa sudsku zaštitu koju će ostvarivati tužbom pred nadležnim sudom u hitnom postupku.

Korupcija je problem mnogih država, posebno onih u tranziciji. Srbija je na ljestvici Indeksa percepcije korupcije Transparency Internationala za 2014. godinu zauzela 78. mesto od 175 zemalja na svijetu.

Kako bi zaštitila tzv. zviždače, zakonom im je omogućena sudska zaštita kada prijave korupciju.

“Nadam se najiskrenije da to neće ostati samo mrtvo slovo na papiru već i da će zaista zaživeti, zato što je to jedan od načina za borbu protiv korupcije o kojoj ova vlast toliko priča”, kaže Jelena, stanovnica Beograda.

Transparency Srbija upozorava na manjkavosti

“To je jedan od načina da se vrati neko poverenje i među građane i sve”, smatra Jelenin sugrađanin Laki.

“Naš narod je poznat po tome da se tužaka i da podmeće drugima, prema tome ja mislim da je to odličan zakon za Srbe”, slaže se i Ljiljana.

Zaštitu mogu ostvarivati u hitnom postupku tužbom pred nadležnim sudom. Odluku pozdravlja i Pištaljka, internet portal na kojem već pet godina građani Srbije anonimno mogu prijaviti korupciju.

“Nisu ljudi dovoljno svesni koliko je to bitno i koliko je u stvari korupcija i svako nezakonito ponašanje društveno štetno. Mali je broj ljudi koji to shvataju, da je to šteta upravo za njih same jer to je sve nešto što će svako od nas platiti”, kaže Jelena Stojanović s portala Pištaljka.

U Transparency Srbija ukazuju da štetu prije svega čini to što Zakon o zaštiti uzbunjivača ne propisuje ni kaznena djela ni prekršaje za neke od najtežih oblika kršenja njihovih prava.

Drugim riječima, time će, kažu, adekvatno kažnjavanje odgovornih za kršenje prava zviždača biti onemogućeno. Zakon je predvidio nešto drugo.

“Proširen je krug lica i informacija koje su zaštićene, a ono što je nabitnije, to je privremena zaštita koju sud pruža najkasnije u roku od osam dana do donošenja konačne odluke u određenom sporu”, objašnjava Mirjana Martić, članica Radne grupe za izradu zakona.

Zakon  predviđa i da će poslodavac od sada morati dokazati da nije otpustio ili kaznio uzbunjivača zbog njegove prijave.

Problem onih koji iz straha ulaze u korupciju

U Uniji poslodavaca Srbije smatraju da treba razmišljati i o zaposlenicima koji su iz straha prisiljeni ući u lanac korupcije.

“Mi smo se nekad čak zalagali da posebno se tretiraju oni koji su recimo korumpirani u odnosu na one koji su često i primorani od strane korumpiranih da tu korupciju čine”, kaže Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca.

Do usvajanja i primjene Zakona o sudskoj zaštiti uzbunjivača,  Agencija za borbu protiv korupcije u Srbiji imala je tek savjetodavnu ulogu, a ne i zakonske ovlasti za zaštitu.

“Koliko su te mere bile ograničene, govori podatak da je status uzbunjivača dobilo nešto više od 100 ljudi, ali da su u mnogim slučajevima zviždači pretrpeli odmazdu pa i kroz gubitak posla i uvlačenje u sudske procese bez kraja”, javlja reporterka Al Jazeere, Anne Marie Čurčić.