Više od četiri milijarde ljudi je i dalje “offline”

Kompanija Facebook je nedavno uzela 100.000 stranica s Wikipedije za istraživanje te je došla do zaključka da samo 53 posto svijeta ima pristup Wikipediji na svom jeziku. Istraživači su zaključili da bi trebalo dodati ostalih 40 jezika kako bi 80 posto svijeta imalo pristup relevantnom sadržaju

Prema podacima United Nations Broadband Commissiona, trenutno 4,2 milijarde ljudi (57 posto svijeta) je i dalje “offline”, odnosno nema redovan pristup internetu. Kako je to moguće kad gotovo svaka mlada osoba koristi priliku čak i tokom ručka da pošalje poruku, a pojedine osobe se dopisuju putem Facebooka iako se nalaze u istoj sobi?

Oko 70 posto fiksnih mobilnih pretplatnika se nalazi u pacifičkoj Aziji i Americi.

Iako se, prema izvještajima, procjenjuje da bi do 2021. godine 60 posto svjetske populacije trebalo biti online, jaz između bogatih i siromašnih pravi veliki problem osim u slučaju da se on premosti.

Manje razvijene zemlje nisu prihvatile internet s istim entuzijazmom. U lingvistički različitim područjima, kakve su Afrika, Indija i jugoistočna Azija, internet se i dalje pokazuje kao izazov. Također, većina svjetskih jezika nije predstavljena online.

Jezičke barijere

Internet uglavnom pruža usluge onima koji razumiju latinski “od a do z” tekst i cifre “od 0 do 9”. Više od polovine internetskih stranica su na engleskom jeziku. Evropski jezici (španski, francuski, njemački i japanski) se koriste na manje od pet posto internetskih stranica. Mnogi nacionalni jezici, naprimjer Swahili i Hindu, pojavljuju se na manje od 0,1 posto internetskih stranica.

Kompanija Facebook je nedavno uzela 100.000 stranica s Wikipedije za istraživanje te je došla do zaključka da samo 53 posto svijeta ima pristup Wikipediji na svom jeziku. Istraživači su zaključili da bi se trebalo dodati ostalih 40 jezika kako bi 80 posto svijeta imalo pristup relevantnom sadržaju.

Višejezična stranica je jedini način na koji će ljudi moći pristupiti, razumjeti i koristiti sadržaj koji je dostupan na internetu.

Balansiranje profita

Iako se ponekad čini da je teško postaviti infrastrukturu u ruralnim, manje naseljenim mjestima, internetske kompanije imaju veliku korist od povezivanja ljudi. Uostalom, internet je i dalje profitni servis.

U konačnici, države bi možda trebale mnogo više ulagati u tehnologiju kako bi internet bio dostupan za što više ljudi.

U okviru ruralnih zajednica u kojima posao možda neće odmah skočiti onima koji pružaju te usluge, javne investicije ili intervencije mogu pomoći privatnim kompanijama u održavanju poslova bez ostvarivanja gubitka.

Jednake mogućnosti

U siromašnijim zemljama gotovo 25 posto manje žena u odnosu na muškarce ima veze s internetom, a taj jaz raste na gotovo 50 posto u nekim dijelovima subsaharske Afrike. Također, upitno je posjeduje li mnogo njih i mobilni uređaj.

Za žene bi dostupnost interneta mogao biti ključ za bolji život. U prevazilaženju nedostataka s kojima se susreću u odnosu na muškarce u svojim zemljama, internet bi uveliko pomogao, čak i da budu pismene, pronađu posao, ali i da se upoznaju i ostvare svoja osnovna prava u javnoj i privatnoj sferi.