885. – Umro je Metodije Solunski, koji je zajedno sa svojim mlađim bratom Ćirilom bio prvi slovenski prosvetitelj i tvorac prvog slavenskog pisma – glagoljice.
1528. – Umro je njemački slikar i kipar, Albrecht Dürer (1904.- 1528.), kojeg mnogi smatraju jednim od najvećih renesansnih predstavnika.
1652. – Holandski trgovac Jan van Riebeeck sa nalogom od Holandsko istočnoindijske-kompanije stigao je do zaliva kod južnog vrha Afrike i osnovao je sa nekoliko doseljenika naselje iz kojeg je ubrzo postao Cape Town kao stanica za snabdijevanje jedrenjaka za njihov trgovački put prema jugoistoku Azije.
1667. – U zemljotresu je poginulo tri četvrtine stanovnika Dubrovnika, a veći dio grada je uništen.
1789. – George Washington je izabran za prvog predsjednika SAD-a.
1793. – U Francuskoj je uspostavljen Komitet javne bezbjednosti, s diktatorskim ovlašćenjima, u kojem je dominirao Georges Jacques Danton , vođa radikalne grupe montanjara u Francuskoj revoluciji.
1869. – Patentiran je celuloid, prva termoplastika koja se u početku zbog jednostavnog oblikovanja masovno koristila kao zamjena za slonovaču, a tek je kroz 20 godina bila primjenjena u filmografiji. Zbog svoje visoke zapaljivosti celuloid je s vremenom izašao iz široke uporabe, a danas se još može pronaći u primjerice lopticama za stolni tenis i trzalicama za gitare.
1874. – Rođen je američki mađioničar porijeklom mađarski Jevrejin Ehrich Weiss, poznat kao Harry Houdini, najpoznatiji mađioničar 20. vijeka.
1895. – Dramski pisac Oscar Wilde uhapšen u Londonu zbog “djela velike pokvarenosti”.
1917. – SAD su u Prvom svjetskom ratu, poslije vanrednog zasjedanja Kongresa, objavile rat Njemačkoj.
1930. – Mahatma Gandhi je, podigavši grumen blata i soli s tla, izjavio “ovime tresem temelje Britanskog carstva”. Bio je to početak novog vala građanske neposlušnosti tijekom koje su Indijci pozvani da ne plaćaju porez na sol, a neposluh je počeo maršom prema moru u kojem su hiljade Indijaca pratile Gandhija od mjesta Ahmadabad do Arapskog mora, gdje su iz morske vode vadili sol te je imarš poznat pod nazivom Slani marš.
1941. – Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu bez objave rata napala je Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6:30 sati napala su 234 bombardera i 120 lovaca. Većina stanovnika je zatečena na spavanju. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana je poginulo oko 2.500 ljudi. Uništeno je više stotina zgrada, među kojima i zgrada Narodne biblioteke Srbije – ustanove osnovane 1832. – sa oko 300.000 knjiga.
1945. – Partizani su u Drugom svjetskom ratu oslobodili Sarajevo od njemačkih okupatora. Prilikom borbi za oslobođenje grada, čuvajući električnu centralu koju su ustaše htjele da unište, poginuo je Vladimir Perić-Valter, koji je tokom rata ilegalno radio u Sarajevu, Zenici i Tuzli, gdje je organizovao obavještajnu mrežu.
1971. – Umro je ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od najuniverzalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Odlikovao se velikom raznovrsnošću muzičkog izraza i stila – u prvoj fazi je nadahnut ruskom narodnom muzikom, u drugoj ekspresionista s povremenim oslanjanjem na džez, u trećoj se okrenuo neoklasičnom stilu, a zatim je primjenjivao i principe dodekafonije. Od 1910. je živio u Francuskoj, a od 1937. u SAD. Djela: baleti “Žar-ptica”, “Petruška”, “Posvećenje proljeća”, scenska kantata “Svadba”, melodrame “Priča o vojniku”, “Persefona”, opera-oratorijum “Kralj Edip”, opera “Život razvratnika”, kantata “Simfonija psalama”, orkestarska djela – tri simfonije, koncerti za klavir, koncerti za violinu, koncerti za kamerni orkestar, “Koncert za 16 instrumenata”, “Regtajm”, autobiografski radovi “Hronika moga života”, “Muzička poetika”.
1992. – Ministarski savjet Evropske zajednice odlučio da njene članice priznaju bivšu jugoslovensku republiku BiH kao samostalnu državu.
1992. – Na današnji dan ekstremne srpske snage počele su sa opsadom Sarajeva, najdužom i najkrvavijom opsadom jednog glavnog grada. Trajala je 1.425 dana, poginulo je oko 11.541 ljudi, od toga 643 djece.
1992. – Umro je američki pisac i profesor biohemije ruskog porijekla Isaac Asimov, pisac naučno-fantastičke proze. Naučno-popularna djela: “Hemikalije života”, “Zvijezde i njihovi putevi”, “Unutar atoma”, “Svijet nitrogena”, “Ljudski mozak”, “Nauka, brojevi i ja”. Književna djela: “Ja, robot”, “Čelične pećine”, “Golo sunce”, “Vasionske struje”, “Zadužbina”, “Druga zadužbina”, “Zadužbina i carstvo”, “Kraj vječnosti”.
1994. – Usred građanskog rata u Ruandi između plemena Hutu i Tutsi raketom je u Ruandi oboren avion u kojem su bili predsjednici Ruande i susjednog Burundija Žuvenal Habjarimana i Siprijen Ntarjamira , što je djelovalo kao signal za nemilosrdno međusobno istrebljivanje Hutua i Tutsija. U genocidnim obračunima narednih mjeseci poginulo je najmanje milion ljudi, uglavnom civila.
2000. – Na lokalitetu Trnovac, nedaleko od tuzlanske bolnice, članovi komisije za traženje poginulih i nestalih ekshumirali su 30 ugljenisanih skeleta civila i rezervista tadašnje JNA koji su prilikom napuštanja Tuzle 15. maja 1992.godine spaljeni u civilnim vozilima.
2001. – SFOR i MUP Federacije BiH izveli akciju u osam ekspozitura i sjedištu Hercegovačke banke u Mostaru, kako bi bila uspostavljena međunarodna uprava nad ovom institucijom, prema Odluci visokog predstavnika za BiH. U sukobima između pripadnika SFOR-a i hrvatskih demonstranata lakše je povrijeđeno 18 vojnika međunarodnih mirovnih snaga u BiH.
2001. – Sekretar Haškog tribunala Hans Holtuis predao je jugoslovenskom ministru pravde Momčilu Grubaču nalog za hapšenje i optužnicu protiv bivšeg jugoslovenskog predsjednika, ratnog zločinca, Slobodana Miloševića.
2006. – Šefovi vlada i država jugoistočne Evropi usvojili su na samitu u Bukureštu zajedničku deklaracija o slobodnoj trgovini između zemalja jugoistočne Evrope.
2006. – Slovenija odbacuje optužbe za ratne zločine počinjene nad zarobljenim vojnicima JNA, 1991. godine.
You must be logged in to post a comment Login