1279. – Mongolskom pobjedom u bitki kod Jamena završena Song dinastija u carskoj Kini.
1563. – Mirom u Amboazu završen je prvi vjerski rat u Francuskoj i hugenoti su dobili ograničenu slobodu ispovijedanja religije.
1796. – Republika Francuska donijela je Dekret o slobodi štampe, koji je po dolasku Napoleona na vlast dvije godine kasnije prestao da važi, a štampa je podvrgnuta strogoj cenzuri.
1812. – Španski parlament u Kadisu usvojio je liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji južnoromanskih naroda. Poslije povratka na prijesto 1813. kralj Ferdinand Sedmi je ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistički poredak, ali ga je poslije izbijanja ustanka, 1820. godine, pod pritiskom ustanika vratio na snagu.
1813. – Rođen je škotski ljekar, misionar i istraživač Afrike David Livingstone, koji je 1855. otkrio Viktorijine vodopade. Prvi je istraživao pustinju Kalahari, basen rijeke Zambezi, jezero Njasu i druga jezera i izvorište rijeke Kongo. Više od 30 godina je proveo u Africi. Kao najveći britanski istraživač Afrike, sahranjen je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.
1848. – Umrla je engleska književnica Emily Brontë, autorica romana “Orkanski visovi”.
1861. – Englezi su, nakon višegodišnjih borbi, ugušili pobunu domorodačkog stanovništva Maora na Novom Zelandu i oni su se povukli u unutrašnjost ostrva.
1900. – Rođen je francuski fizičar i hemičar Jean Frédéric Joliot, poznat kao Jean Frédéric Joliot Curie, koji je sa suprugom Irenom – kćerkom nobelovaca Pierrea i Marije Kiri – 1935. podijelio Nobelovu nagradu za hemiju. Prvi su stvorili vještačke radioaktivne supstance: nuklide fosfora, azota, silicijuma. Eksperimentalno su dokazali da se svjetlost može preobratiti u čestice. Od 1946. je rukovodio Komesarijatom za atomsku energiju i pod njegovim rukovodstvom je 1948. konstruisan prvi francuski atomski reaktor.
1906. – Rođen je njemački ratni zločinac Adolf Eichmann, glavni izvršilac zamisli Adolfa Hitlera o “konačnom rješenju” jevrejskog pitanja u vrijeme Drugog svjetskog rata. U sudskom procesu u Izraelu je utvrđeno da je tokom nacističke strahovlade u Evropi rukovodio zločinačkom mašinerijom koja je poslala u smrt šest miliona ljudi, većinom Jevreja, izrečena mu je smrtna presuda i 1962. je obješen.
1915. – Planeta Pluton po prvi put fotografirana, 15 godina prije nego što ju je konačno otkrio Clyde Tombaugh na Lowell opservatoriju.
1917. – Sile Antante su u Prvom svjetskom ratu sprovele pomorsku blokadu Grčke i tako pokrenule proces političkih borbi koje su tu zemlju dovele u njihov ratni savez, zbog čega je progermanski orijentisan kralj Konstantin Prvi 1917. abdicirao u korist sina Aleksandra.
1920. – SAD su odbile da potpišu Versajski ugovor poslije Prvog svjetskog rata i priključe se Društvu naroda zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.
1945. – Vlada Velike Britanije priznala je vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, na čijem čelu je bio Josip Broz Tito.
1955. – U Idar-Obersteinu u Njemačkoj rođen Walter Bruce Willis, američki glumac. Pod svjetlima reflektora se pojavio krajem osamdesetih kao holivudski glavni, ali i sporedni glumac, poznat po ulozi Johna McClanea u serijalu “Umri muški”.
1994. – Trupe vlade u Pnom Penu su zauzele grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta Crvenih Kmera.
1996. – Policija Federacije BiH ušla na Grbavicu, čime je završen transfer vlasti u sarajevskim općinama koje su prema Daytonskom sporazumu pripale Federaciji BiH. Najveći dio srpskog stanovništva je dva dana ranije napustio Grbavicu, a prema podacima IFOR-a, tokom transfera vlasti iz Sarajeva je iselilo oko 60.000 Srba.
1997. – Umro je američki slikar holandskog porijekla Willem de Kooning, osnivač apstraktnog ekspresionizma, koji je četrdesetih godina 20. vijeka preobrazio slikarstvo u SAD. Njegove slike rastresite građe i nemirne linije, u kojima je istraživao nagonsku, plahovitu, pa i brutalnu ljudsku prirodu, snažan su protest protiv ledenog, bezličnog svijeta otuđene tehničke civilizacije.
2008. – Pakistanski parlament izabrao je prvu ženu predsjednicu skupštine u historiji te države, doktoricu Fehmidu Mirzu, pripadnicu Pakistanske narodne partije.
2011. – Počinje vanjska vojna intervencija u Libiji, koju pokreću francuske zračne snage pod nazivom ¨Harmattan¨, nakon što Gadafijevi vojnici ušli u posljednje uporište pobunjenika u Benghaziju. Vlast Muamera el-Gadafija završava njegovim ubistvom 20. oktobra 2011.
You must be logged in to post a comment Login