Carinske barijere za ribu iz BiH

Prošlo je tek nešto više od mjesec dana od početka primjene adaptiranog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a bh. proizvođači su se već suočili sa poteškoćama. Ovaj put štetu trpe proizvođači ribe jer i dalje nemaju slobodan izvoz zbog nepravovremene izmjene odgovarajućih uredbi Evropske komisije.

Riba iz Bosne i Hercegovine i dalje ne može da se izvozi u Evropsku uniju bez carina. Naime, kroz adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, dogovoren je bescarinski izvoz iz BiH u evropske zemlje 500 tona ribe. Da nešto nije u redu i da se adaptirani Sporazum ne primjenjuje, prvi su primijetili u Privrednoj komori RS. Portparol Komore Vladimir Blagojević ističe da je šteta već učinjena.

„S obzirom na to da su još 16. februara ispunili kvote koje su postojale ranije od 60 tona i da zbog tog administrativnog propusta nije promijenjena kvota sa 60 na 500 tona, naši proizvođači su morali nastaviti kontinuitet izvoza ribe, a sve preko tih 60 tona, sva riba koja je izvezena nakon 16. februara, na nju je plaćena carina od 8,4 posto“, ističe Blagojević.

Na zahtjev entitetske privredne komore, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, zatražio je od Evropske unije objašnjenje kašnjenja u primjeni adaptiranog Sporazuma. Evropska komisija je dostavila odgovor u kojem priznaje grešku, odnosno da su još potrebna dva mjeseca da se usklade odgovarajuće evropske uredbe kako bi se omogućio izvoz planiranih kvota ribe bez carina.

Uz izvinjenje bh. vlastima, obećano je i vraćanje novca za plaćenu carinu. No, te se stvari ne bi smjele dešavati, kaže Blagojević.

„Ono što je sada jako važno jeste da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dostavi uputstvo sa jasnim i precizno definisanim elementima koje je neophodno da ispune naši proizvođači kako bi ostvarili prava na podsticaj, odnosno refundaciju tih troškova. I sa druge strane, jako je važno još da Ministarstvo spoljne trgovine provjeri sve proizvode koji su bili predviđeni za ukidanje carina, odnosno da se povećaju kvote za izvoz kako i ostali proizvođači, dakle, iz ostalih grana, ne bi trpjeli iste štete, odnosno da se ne bi suočavali sa istim problemima sa kojima se sada suočavaju proizvođači ribe“, podvlači Blagojević.

Ekonomistima je čudno da je došlo do ove situacije, s obzirom na dosadašnju prepoznatljivu evropsku praksu tačnosti u primjeni sporazuma. No, dio ekonomista, poput Zorana Pavlovića, zbog ovakve situacije krivi i domaće institucije koje bi morale svakog minuta pratiti dešavanja u primjeni sporazuma.

„Ono što se može konstatovati definitivno je da imamo jako razgranatu administraciju sa mnogo ljudi koji ništa ne rade. Jer, kako je moguće da se govorilo od Nove godine do 1. februara, mjesec dana se govorilo o vrlo značajnim poteškoćama koje ćemo imati u izvozu po tom sporazumu i plaćanju carina, a da se, praktično ni Spoljnotrgovinska komora, ni nadležno resorno ministarstvo nisu povezali da bi pratili šta se zaista dešava već od prvog dana, od 1. februara, kada se počela primjenjivati izmijenjena varijanta SSP-a.

Po meni, definitivno se mora postaviti pitanje odgovornosti čelnih ljudi i ljudi koji su bili zaduženi za praćenje realizacije SSP-a i promjene. I ti ljudi moraju biti kažnjeni, jer dokle god se ne uspostavi sistem kažnjavanja za neizršenje vašeg radnog zadatka u administraciji, dotle ćemo biti u situaciji da će nas neprimjenjivanje dogovorenih pravila igre iznenađivati, primarno administraciju, a to će sve na kraju platiti proizvođači“, kaže Pavlović.

Vladimir Blagojević kaže da je, sa druge strane, za očekivati da je došlo do povećanjabescarinskog uvoza roba na BiH tržište od 1. februara:

„Konkretne rezultate imaćemo krajem ovog mjeseca kada dobijemo zvanične statističke podatke o tome koje robe i na koji način su uvezene i da li je došlo do porasta uvoza određenih roba na tržište BiH.“

Blagojević poručuje da se mora naći način da se da veća podrška domaćoj proizvodnji, pri tome poručujući i građanima da, na primjer, prije kupe mlijeko nekog od bh. proizvođača umjesto poljskog koje se takođe ovih dana pojavilo na tržištu.