Grčki mljekari u borbi za lokalno tržište

Evropski proizvođači mlijeka na nogama su zbog ukidanja kvota. Sistem koji je tri decenije sprečavao hiperproizvodnju i time im osiguravao zaradu, od danas ne postoji.

Brisel ukidanjem kvota namjerava zaraditi na unosnom azijskom tržištu. Vlasnici manjih farmi strahuju.

Zadruga Evol je u modernu farmu nedavno investirala 6,5 miliona eura. Otkupljuje mlijeko od gotovo 600 kooperanata, za kojem im po litru plaća nekoliko centi više od prosjeka na evropskom tržištu.

Ali, ni to im ne može pokriti sve troškove, priznaje predsjednik zadruge.

“Proizvodni troškovi u Grčkoj su veći zbog cijene stočne prehrane. U sjevernoj Evropi polja su zelena nekoliko mjeseci u godini duže nego u Grčkoj, zato ih manje košta da prehrane životinje. Ovdašnje životinje isključivo ovise o stočnoj hrani koju im daje farmer”, kaže Nikitas Printzos, predsjednik zadruge Evol.

Odustajanje od biznisa

Prehrana krava muzara je skupa, jer zahtijevaju visokokaloričnu hranu, bogatu žitaricama.

Takis Tsatsalidis samostalno uzgaja dio prehrane na iznajmljenom polju, ali sada će ostati bez gotovo 20.000 eura u poticajima Evropske unije.

“Prije krize smo dobijali 53 centa po litri mlijeka. Sada se cijena kreće oko 33 centa. Hvala Bogu što imamo zadrugu, koja nam prodaje stočnu hranu na kredit. Da je nema, propali bismo”, kaže Tsatsalidis.

Grčki farmeri, poput Tsatsalidisa, ne proizvode mnogo. Pokrivaju svega polovinu domaće potražnje, a njihov udio na tržištu još se smanjuje, jer mnogi među njima odustaju od biznisa. Liberalizacija bi ih mogla uništiti.

Sjevernoevropske države trebale bi povećati proizvodnju i preplaviti Evropu jeftinijim mlijekom. To bi moglo eliminirati grčke farmere sa kompetitivnog, ali do sada reguliranog tržišta. Njihova šansa leži jedino u kooperativnijoj vrsti tržišta.

Zadruge ne zarađuju, već najveći dio sredstava vraćaju članovima.