Hrvatska: Mljekari u strahu od pada cijena i uvoza

Kvote za mlijeko Europska unija je uvela 1984. godine zbog prevelike proizvodnje i bacanja mlijeka. Svaka zemlja imala je svoj limit, kao i svaki mljekar.

Sada se kvote ukidaju zbog povećanja konkurentnosti europskog mlijeka i većeg izvoza na globalno tržište.

No, pitanje je što će to značiti za male mljekare kad i vlasti priznaju da će ukidanje kvota biti od koristi velikim farmama.

Još do prije nekoliko godina mljekar Zdenko Močnik jutarnju mužnju radio je ručno. Sada to radi suvremenijom metodom.

Crni scenarij

Sve što proizvedu njegove krave, a godišnje to je 150.000 litara, mljekovodom odlazi u posebne spremnike. Iako se ukida ograničenje na proizvodnju, on svoju ne može mnogo povećati.

“Mislim da ću moći proizvoditi koliko god budem mogao, pitanje je samo cijene. Ja se bojim onoga crnoga scenarija da će mljekare doći do jeftinijeg mlijeka iz uvoza”, kaže Zdenko.

Za litru mlijeka u otkupu daje se blizu 35 eurocenti. Mljekari, trenutačno zadovoljni cijenom, strahuju od njezina pada jer misle da bi velike tvrtke za gotove proizvode mogle početi kupovati jeftinije, inozemno mlijeko.

Udruga otkupljivača i prerađivača, koji kupuju mlijeko s hrvatskih pašnjaka, uvjerava u suprotno.

“Vama je u interesu, na svakoj industriji i svakom prerađivaču, bio on mali ili veliki, da to mlijeko što prije stigne na preradu. Tako da interes svake mljekare u Republici Hrvatskoj je da ima domaću lokalnu sirovinu proizvedenu na domaćim farmama”, tvrdi Rašeljka Maras, predsjednica udruge Cromilk.

Ukupna proizvodnja u Hrvatskoj za prošlu godinu bila je 523 miliona litara, a nacionalna kvota iznosila je 765 miliona litara.

Nedostatak mlijeka nadoknađuje se uvozom iz dugih europskih zemalja – gotovo 20 posto.

Trend se mijenja i u Srbiji

“Povećanje konkurentnosti mlijeka iz zemalja EU glavni je cilj ukidanja kvota. Europa svoje mlijeko želi prodavati u cijelome svijetu. No, to je prilika samo za zemlje Unije s razvijenom proizvodnjom, na koju Hrvatska trenutno ne može odgovoriti. Zemlje regije, pak strahuju od pretjeranog uvoza”, javlja iz Zagreba reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

U Srbiji, primjerice, 80 posto tržišta pokrivaju domaći mljekari, no police supermarketa otkrivaju kako se i taj trend mijenja.

“Treba ući s jednom dozom opreza u tu priču, ali sigurno da neće sav taj višak završiti na teritoriju Srbije. Mi smo malo ekonomsko tržište za takve proizvodnje i takav uvoz, no činjenica je i da će region biti popunjen svim kapacitetima”, kaže Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije.

Za krajnje kupce, barem u Hrvatskoj, cijena mlijeka koja se kreće od 39 do 78 eurocenti, ne bi se trebala mijenjati.