Inozemni dug Hrvatske gotovo 50 milijardi eura

Hrvatski bruto inozemni dug, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, dosegnuo je na kraju ožujka iznos od 49,34 milijardi eura, što je njegova najviša nominalna razina, pišu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u analizi.

Tako je udio bruto inozemnog duga u BDP-u dosegnuo razinu od 114,5 posto, a analitičari ističu da, nakon pada u 2012. te blagog rasta u 2013. i 2014. godini, od siječnja bruto inozemni dug ima tendenciju snažnijeg porasta, prenose hrvatski mediji.

U odnosu na kraj prošle godine, bruto inozemni dug porastao je u prva tri mjeseca ove godine za gotovo 2,7 milijardi eura, ili 5,7 posto, pri čemu su obveze prema inozemnim vjerovnicima najviše porasle u sektoru opće države, za 1,3 milijarde eura, te središnje banke za 755 miliona eura, dok je 1,4 milijarde eura prirasta ukupnog bruto inozemnog duga rezultat nepovoljnog utjecaja međuvalutarnih promjena.

Što se tiče rasta bruto inozemnog duga središnje banke na 1,2 milijardi eura, analitičari RBA napominju da se za isti iznos povećavaju i bruto međunarodne pričuve, pa je neto učinak po toj osnovi neutralan.

Razduživanje privatnog sektora

Snažan rast duga opće države za 8,3 posto u odnosu na kraj 2014. godine posljedica je međunarodnog izdanja obveznice u vrijednosti od 1,5 milijarde eura.

S ukupnim bruto inozemnim dugom od 16,7 milijardi eura, udio opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu dosegnuo je gotovo 34 posto, što je njegov najviši udio od studenog 2004.

Dug privatnog sektora je krajem prvog tromjesečja bio 2,1 posto viši u odnosu na kraj prošle godine, no u RBA ističu da je primjetan trend razduživanja privatnog sektora prema inozemstvu, i to prvenstveno kroz smanjenje bruto inozemne zaduženosti financijskog sektora.

Ostali domaći sektori, oni za koje ne jamči država, imaju tendenciju rasta zaduženosti, što u RBA ocjenjuju kao moguću posljedicu povoljnijih tržišnih uvjeta zaduživanja.