Island sprema monetarnu revoluciju

Island

Island razmatra revolucionalni predlog “državnog novčanog” sistema kojim bi centralna banka postala jedini kreator novca, a parlament odlučivao o raspodjeli.

Prijedlog je iznijet u izvještaju “Bolji monetarni sistem za Island”, koje je početkom nedjelje parlamentu predstavio zastupnik vladajuće centrističke Stranke progresa Frosti Sigurjonson i predstavljao bi zaokret u istoriji savremenih finansija, navodi agencija AFP.

Sigurjonson predlaže da centralna banka postane jedini kreator novca, budući da na Islandu, kao i u ostalim savremenim tržišnim ekonomijama, trenutno nadzire tek proizvodnju novčanica i kovanica, dok ostatak novca kreiraju komercijalne banke kreditnim linijama.

Po Sigurjonsonovoj zamisli o uspostavi ‘državnog novčanog’ sistema centralna banka bi postala jedini kreator novog novca, o čijoj bi raspodjeli potom odlučivao parlament.

‘Ključno je što bi se ovlašćenja za kreiranje novca odvojile od ovlašćenja odlučivanja o njegovoj upotrebi’, naglasio je Sigurjonson, uporedivši takva nova ovlašćenja parlamenta s onima za odlučivanje o raspodjeli budžetskog novca.

Banke bi pak, po njegovom predlogu, i dalje upravljale računima i plaćanjima i služile kao posrednici između štediša i zajmodavaca.

Prijedlog se zasniva na rezultatima istraživanja četiri zvaničnika centralne banke koje je pokazalo da je Island od 1875. godine zabilježio ‘više od 20 finansijskih kriza različitih vrsta’, odnosno ‘u prosjeku šest ozbiljnih višestrukih epizoda finansijskih kriza svakih 15 godina’.

Problem je izazvao snažno povećanje kreditiranja u periodu ekonomskog rasta. Centralna banka nije uspjevala da obuzda nabujalo kreditiranje, što je potpirivala inflaciju, sklonost riziku i špekulacije, utvrdili su autori istraživanja.

Na kraju bi se pojavila opasnost od sloma banaka, pa bi uslijedile skupe državne intervencije, pokazalo je istraživanje.

‘Zaključci (izvještaja) biće važan doprinos predstojećoj raspravi, u zemlji i svijetu, o kreiranju novca io monetarnoj politici’, naglasio je premijer Sigmundur David Gunlaugson u osvrtu na Sigurjonsonov izvještaj.

Malu nordijsku zemlju teško je pogodio bankrot američke investicione banke Liman braders, izazvavši slom tri najveće islandske banke. Nakon toga je Reykyavik zatražio pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Islandski je BDP 2009. pao je 5,1 odsto, iduće godine 3,1 odsto, da bi od 2011. ponovo rastao, navodi agencija AFP.