Jezici koji nestaju

Trideset tri evropska jezika nalaze se u ozbiljnoj opasnosti –  od toga će 13 nestati svakog trenutka, upozorava UNESKO. Informativni portal “Guero” naveo je spisak evropskih jezika okvalifikovanih kao:  “u nestanku” ili “ugrožene”.

U prve spadaju jezici kojima govore samo pojedini predstavnici najstarije generacije, dok ih djeca više ne razumiju. U druge spadaju jezici kojima govore i mlađi ljudi, ali rijetko.

Na svijetu se govori oko 6.000 jezika, a dvije trećine ima manje od po 10.000 govornika. Podaci Ujedinjenih nacija kažu da 96 posto jezika na svijetu za sporazumijevanje koristi svega tri posto stanovništva planete. Osamdeset posto populacije priča jedan posto jezika. Tokom poslednjih pet vijekova iščezla je polovina svjetskih govora. A danas se taj proces sve više ubrzava. Atlas ugroženih jezika UNESKO-a pokazuje da ih je 229 trenutno pred izumiranjem. Najcrnje prognoze lingvista kažu da će 90 posto jezika nestati do kraja ovog vijeka. Najoptimističnija predviđanja uvjeravaju da će, ipak, preživjeti trećina do polovine jezika.

U najtežem položaju je gotšejski dijalekat njemačkog jezika, kojim govori malo proučena grupa gotšejskih Nijemaca iz grada Kočevje u Sloveniji.

Svega šest ljudi govori danas galičkim dijalektom karaimskog jezika, nekada rasprostranjenog na zapadu Ukrajine?!

Preostalo je samo 20 poznavalaca  votskog jezika kojim je govorila malobrojna narodnost Vota iz Kingisepskog rejona Lenjingradske oblasti Rusije.

U ozbiljnoj opasnosti je i kildinski laponski jezik iz centralnog dijela Koljskog poluostrva. Taj jezik govori,  po podacima UNESKA, 787 ljudi.

Ukupno je na spiskovima osam jezika narodnosti koje žive u Francuskoj, zatim četiri u Velikoj Britaniji, tri u Švedskoj, kao i jezici etnosa u Hrvatskoj, Bugarskoj, Italiji, Grčkoj, Njemačkoj, Finskoj, Norveškoj i Letoniji.

Novi se jezici razvijaju kako se kulture i narodi međusobno isprepliću. Primjerice, u Londonu se trenutno aktivno sprorazumijeva na oko 700 jezika i dijalekata.