Kreševljaković: Najveći uspjeh SARTR-a je da loša politika nije ubila optimizam

Nihad Kreševljaković

Nakon dugih priprema, na sceni Sarajevskog ratnog teatra SARTR započeo je rad na predstavi “Životinjska farma” koju prvi put u tom teatru režira Dino Mustafić. Riječ je o velikom projektu s kojim će ova teatarska kuća praktično otvoriti ovu godinu, imajući u vidu da je premijera te predstave planirana za kraj januara, istaknuo je u razgovoru za Agenciju Fena direktor SARTR-a Nihad Kreševljaković, govoreći o planovima te kuće za ovu godinu, ali i rezimirajući rad u prethodnoj.

Tako je u planu da ove godine za SARTR bude angažiran i reditelj Boris Liješević, potom da bude nastavljena realizacija programa “Teatarski opservatorij”, kao i obilježi 20. godišnjica genocida u Srebrenici.

“Generalno, naši planovi uvijek zavise od puno drugih faktora tako da je u ovakvim uvjetima teško najaviti sve što će se zapravo događati. Jedno znamo, a to je da želimo ostati vjerni jednoj rečenici koja piše u obrazloženju o osnivanju Sarajevskog ratnog teatra 1992. godine, a ona glasi da smo osnovani zbog posebnog značaja za odbranu grada Sarajeva. Vjerujemo da je ta borba danas, podjednako važna kao i prije dvadeset i nešto godina”, kazao je on.

Komentirajući realizaciju programa u prošloj godini u okviru postojeće finansijske konstrukcije, Kreševljaković naglašava da ono što SARTR radi još od 2012. daleko premašuje okvire finansijskih mogućnosti tog teatra. Podvlači da su SARTR-ove aktivnosti bazirane na drugačijem konceptu prilagođenom realnoj finansijskoj situaciji.

Pod tim podrazumijeva da se maksimalno koriste vlastiti kapaciteti od tehničkih do umjetničkih, a ostvaruje se i saradnja i koprodukcijski projekti s drugim teatarskim kućama i djelatnicima.

“Jednostavno nastojimo održati dignitet ne samo našeg teatra, već teatarske umjetnosti i naše kulturne realnosti uopće. Želimo pokazati da je veliki dio posla baziran na posvećenosti, radu i kreativnosti, a u čemu kao Sarajevski ratni teatar imamo vrlo važno iskustvo s obzirom na okolnosti u kojima smo i nastali”, ističe on.

Kreševljaković smatra da je svima jasno kako živimo u teškim vremenima, ali da je vrlo pogrešno svu težinu pripisivati nedostatku novca jer je to možda i najmanji problem u ovoj priči. Moglo bi se reći, dodao je on, da je to samo posljedica jednog mnogo ozbiljnijeg i suštinskog problema, a to je da u ovom društvu, posebno na odgovornim pozicijama, ima sve više i više onih ljudi koji zbilja nisu svjesni šta znače kultura i umjetnost za državu, odnosno za čovjeka.

“Previše je danas onih koji su omađijani materijalizmom i koji taj materijalizam ne doživljavaju kao bazu za duhovnu nadogradnju, već kao svrhu samu po sebi. Stoga, najvećim uspjehom smatramo to da nam loša politika nije ubila optimizam, nadu i vjeru, te da smo i od kolega i od publike prepoznati kao javna ustanova u pravom smislu te riječi”, mišljenja je direktor SARTR-a.

Naglasio je da je saradnja SARTR-a sa ministarstvima kulture, kao i komisijom za kulturu KS, bila vrlo korektna u prošloj godini, uz uvjerenost da njihova pozicija nije značajno bolja u kontekstu priče o odnosu politike prema kulturi. Očigledno smo država u kojoj nema ni kulturne politike, a ni političke kulture, mišljenja je Kreševljaković, uz ocjenu da je već godinama kultura uvijek prva na meti kada treba reducirati budžete.

Ipak, ističe da su za programe SARTR-a u 2014. godini, ako se izuzme finasiranje tzv. hladnog pogona i infrastrukture, najzaslužnije umjetnice i umjetnici, te organizacije poput Odjela za odnose s javnošću Američke ambasade u BiH, Britanski savjet, Fondacija Heinrich Boll i Goethe Institut.

Kada je riječ o realiziranim programima, Kreševljaković navodi da je SARTR, izuzimajući koncerte, izložbe, radionice, gostovanja, predavanja i filmske projekcije, uspio realizirati četiri teatarska projekta za djecu, uključujući i predstavu nastalu u okviru radionice “Fakat drama”, a realiziranu uz podršku Britanskog savjeta u BiH.

Kao koproducent SARTR je s “Aparat teatrom” učestvovao u realizaciji prve predstave za bebe, kao i u predstavi u kojoj su uzela učešće i djeca sa poteškoćama u razvoju. Kao dio obilježavanja stogodišnjice od početka Prvog svjetskog rata realizirana je predstava “Vesela večer u Sarajevu”, a ansambl SARTR-a učestvovao je i u dva izuzetna koprodukcijska projekta – “Bolero” u koprodukciji sa “Nothingham Playhouse” i Britanskim savjetom, te u predstavi “Bojno polje sjećanja” njemačkog reditelja Hans-Werner Kroesingera, sa HAU Berlin.

SARTR je učestvovao i u koprodukciji tri sarajevska teatra, kada je s Narodnim pozorištem u Sarajevu i Kamernim teatrom 55 realizirana predstava “Skupština” rediteljice Selme Spahić. Ona je bila rediteljica i predstave “Koncert sa orahom, čekićem i bašlijom” realizirane sa udruženjem “Kontakt”.

S MESS-om je SARTR radio kao kooproducent na predstavi “Još jedno pismo preko Crvenog krsta”, te kao partneri na projektu “Stoljeće jedne porodice”. U okviru programa za mlade “Teatarski opservatorij” postavljeni su hip hop mjuzikl “Promjena” u režiji Admira Crvčanina i predstava “MAMA22” po tekstu mlade Džejne Avdić, s kojom je ova teatarska kuća nakon realizacije predstave “Prst” Sabrine Begović, praktično privela godinu kraju.

Direktor SARTR-a također podvlači da je prošlogodišnja predstava “Tajna džema od malina” bila apsolutni pobjednik na Festivalu bh. drame u Zenici, dok su se čak četiri naslova u kojima je ovaj teatar učestvovao našla u programu MESS-a.

“Uz sve to, iako zvuči pomalo bizarno, uspjeli smo riješiti probleme s električnim instalacijama u prostoru te zamijeniti plinski bojler, a što je u ovakvim uvjetima rada također menadžerski izazov”, rekao je Nihad Kreševljaković na kraju razgovora za Agenciju Fena.