Liječnici u Srbiji lakše do specijalizacije

Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, liječnici u Srbiji više neće morati biti u radnom odnosu da bi dobili specijalizaciju.

Sada mogu izabrati tzv. volontersku specijalizaciju i to odmah nakon završenog Medicinskog fakulteta.

Liječnici uglavnom pozdravljaju ovu odluku, ali neki od mlađih se, možda, i neće odlučiti da iskoriste priliku za specijalizaciju.

Suzana Cmiljanić je doktor medicine. Trenutačno ne radi u zdravstvu, već u kozmetičkoj kući.

“Kad sam čula o volonterskim specijalizacijama, bila sam vrlo srećna iz razloga što je do specijalizacije vrlo teško doći, a ranije su bile potrebne dve godine radnog staža pa se tek onda dobivala specijalizacija, znači, sada je to ukinuto”, kaže ova liječnica.

Izmjene pravila s konkretnim ciljem

Ali, kad je ispitala detalje, ipak se neće odlučiti na ovaj korak.

“Postoji jedan drugi problem što je tom volonterskom specijalizacijom plaćeno školovanje, a nisu nam omogućili ništa drugo i čovek koji se odluči za volontersku specijalizaciju treba u sledeće četiri godine da ostane bez ikakvih primanja, što je strašno, s obzirom na to da mi imamo dosta godina posle Medicinskog fakulteta i da smo završili ovaj fakultet, bilo bi poželjno da nam nešto bude plaćeno”, objašnjava Suzana.

Vlada je izmjene pravila o specijalizaciji donijela s konkretnim ciljem.

“Jedan od razloga za ukidanje obaveznog staža od dve godine za mlade lekare i uvođenje volonterskih specijalizacija jeste brži put do specijalista, kojih starijih od 55 godina u Srbiji trenutno ima blizu 1.200. Ako bi se oni penzionisali za pet do deset godina, zdravstveni sistem bio bi u velikom deficitu”, izvještava reporterka Al Jazeere Natalija Lučić.

A upravo u deficitarnim granama medicine liječnik će biti u mogućnosti birati.

“Mnogo otvorenih radnih mesta stoji za lekara specijalistu ginekologa. Nemamo anesteziologa, nemamo vaskularnih hirurga, to je lista od jedno 13 tih specijalizacija kojih nedostaje. Znači, moći će da se bira i zakonska procedura, nalaže da će se tu sklapati ugovori, i oni koji završe specijalizaciju u obavezi su da rade dva puta veći broj godina od trajanja specijalizacije u toj zdravstvenoj ustanovi. I to bi trebalo da nam pomogne da prebrodimo krizu nastalu nedovoljnim brojem, odnosno prosečnim godinama lekara specijalista”, kaže Vicko Ferenc, državni tajnik u Ministarstvu zdravlja.

Struka: Dobar korak, ali…

Stručnjaci kažu da je ovo dobar korak prema rješavanju problema u zdravstvu, ali da bi se trebali mijenjati mnogi segmenti u sustavu.

“Treba napraviti ozbiljne promene, od upisne politike na medicinskom fakultetu, pa do stručnih ispita, stažiranja, usavršavanja, zapošljavanja, pa kontinuirane medicinske edukacije pa sve do penzionisanja. Neophodne su dublje, suštinske reforme u kadrovskoj politici zdravstvenog sistema. Sigurno da je ova mera, a to je prekid ili skraćenje ili gotovo odsustvo čekanja na specijalizaciju, sigurno nešto što je pozitivno”, smatra Dragan Delić iz Liječničke komore.

Prema podacima nacionalne službe za zapošljavanje, u posljednje dvije godine više od 500 liječnika iz Srbije otišlo je u Njemačku u potrazi za zaposlenjem.

S druge strane, blizu 2.000 mladih liječnika čeka posao na burzi rada.