Ni Hrvatska ni Srbija nisu odgovorne za genocid

Međunarodni sud pravde

Međunarodni sud pravde u Hagu danas je sa 15 glasova sudaca naprema dva odbacio tužbu Hrvatske protiv Srbije o genocidu te jednoglasno odbacio protivtužbu Srbije. Hrvatska je podnijela tužbu kod ovog suda protiv Srbije 1999. godine, a Srbija je na to odgovorila protivtužbom 2010. godine.

Međunarodni sud pravde u presudi po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid tokom ratnih događanja ’90-ih godina danas je naveo da nije utvrđena genocidna namjera tokom akcije Oluja protiv srpskog stanovništva u Hrvatskoj.

Sud je utvrdio da etničko čišćenje ne čini genocid. Genocid je namjera da se u potpunosti ili djelom istrijebi cijela grupa ljudi, ali samo ako postoji namjera da se fizički istrijebi cijela grupa, a ne samo prisilno preseli.

Međunarodni sud pravde je također u presudi po tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid u ratu tokom ’90-ih odbacio tužbu Hrvatske.

Hrvatska nije dokazala optužbe da je počinjen genocid i ne postoji odgovornost prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o sprečavanju i kažnjavanju genocida, navedeno je uz ostalo u presudi koju je pročitao predsjednik Suda Peter Tomka.

Inače, Hrvatska je pred Međunarodnim sudom pravde 1999. godine pokrenula tužbu protiv Srbije tvrdeći da je Srbija počinila genocid nad Hrvatima tokom agresije od 1991. do 1995. Srbija je u početku osporavala nadležnost Međunarodnog suda pravde, a potom je 2010. godine podnijela protivtužbu protiv Hrvatske za genocid nad Srbima na hrvatskom teritoriju. Obje zemlje su se u tužbama pozivale na Konvenciju Ujedinjenih naroda o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. godine.

Hrvatska je u tužbi teretila Srbiju za smrt 12.500 ljudi, stradanje 7.700 logoraša i uništenje 1.500 vjerskih objekata. Od Srbije su traženi podaci o masovnim, individualnim i sekundarnim grobnicama u Hrvatskoj i Srbiji te rješavanje sudbine 865 nestalih Hrvata.

Srbija je u protivtužbi tvrdila da je u akciji Hrvatske vojske Oluja ubijeno 1.719 i protjerano 250.000 hrvatskih državljana srpske nacionalnosti. Tražila je da Hrvatska kazni počinitelje genocida, stvori uslove za povratak izbjeglih Srba i poštivanje njihovih ljudskih i građanskih prava.

I Hrvatska i Srbija u tužbama su tražile odštetu o kojoj bi Međunarodni sud pravde odlučio naknadno, po završetku postupka.

Međunarodni sud pravde je 2007. godine u sličnom postupku odlučivao o tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i presudio da se u Srebrenici dogodio genocid nad Bošnjacima, ali da za njega nije odgovorno tadašnje srbijansko rukovodstvo.

Ovaj sud otkako su ga Ujedinjene nacije osnovale 1945, nakon Drugog svjetskog rata, nije donio nijednu presudu za genocid protiv neke države.