Zemaljski muzej devet mjeseci pod ključem: Čekajući odluku suda

Zemaljski muzej, BiH

Prije tačno devet mjeseci vrata Zemaljskog muzeja BiH zatvorena su za posjetioce. Od 4. oktobra prošle godine do danas nema pomaka u rješavanju finansijskog i pravnog statusa najstarijeg muzeja u Bosni i Hercegovini. Uprkos njegovom 125-ogodišnjem postojanju i građi u kojoj je oko četiri miliona eksponata, Zemaljskom muzeju preostaje da pričeka sudski epilog koji bi trebalo da razjasni ko je osnivač i ko treba preuzeti brigu o njemu.

Ako je već zakazala politička volja, sudska odluka vjerovatno neće, kaže za Radio Slobodna Evropa direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić. Sudbinu muzeja sada rješava Opštinski sud u Sarajevu nakon što se Sud Bosne i Hercegovine proglasio nenadležnim u ovom predmetu.

„Prvu raspravu trebali smo imati u šestom mjesecu, ali je prolongirana za drugu polovinu osmog mjeseca. Zatim ide glavna rasprava, presuda, pa ćemo vidjeti kako će se stvari dalje odvijati“, pojašnjava Busuladžić.

Već 18 godina je sedam ustanova kulture, među kojima i Zemaljski muzej BiH, u pravnom vakuumu. Do 2010. primale su grant državnog Ministarstva civilnih poslova i tako isplaćivale plate uposlenicima, te pokrivale režijske troškove. Međutim, odlukom Ministarstva, od 2011. do danas, grant je izmijenjen i služi jedino za projekte.

Kako i sam direktor ističe, eksponati Zemaljskog muzeja BiH su u boljem položaju nego radnici kojima plata kasni 20-ti mjesec. Umjesto optimalnih 129, Muzej trenutno broji 60 uposlenika. A kada je riječ o finansijskim sredstvima, za nesmetan rad Muzeja trebalo bi godišnje izdvojiti višemilionski iznos.

„Nama bi u nekim najljepšim okolnostima trebalo tri miliona maraka (više od 1,5 miliona eura). Bez 1,4 miliona maraka mi, zaista, funkcionirati ne možemo. Evo jedan primjer, karta za odraslog posjetitelja u Muzej iznosi pet maraka (oko 2,5 eura). I da dođe oko stotinu autobusa u toku turističke sezone, to je 5.000 stranih turista i da svaki plati kartu od pet maraka to je 25.000 maraka, a nama treba 1,4 miliona maraka. Samo govorim da nama ne može biti rješenje ulaznice, komercijalno poslovanje i tobože projekti, nego Muzej treba biti budžetska institucija, kao što su svi muzeji na zemljinoj kugli budžetske ustanove“, kaže Busuladžić.

Taj prefiks Zemaljskog muzeja, bosanskohercegovački, budući da je ustanova bila na državnoj razini prije rata u BiH, očito smeta određenim političarima. Značaj ustanove koja u odjeljenjima za arheologiju, prirodne nauke i etnologiju baštini naslijeđe svih naroda Bosne i Hercegovine, još nije istinski prepoznat.

„Danas ovo što se dešava je pokušaj da se podrže samo određene nacionalne, odnosno etničke strukture koje podržavaju kulturna nasljedstva koja odgovaraju njihovim ideologijama. Sve zajedničke institucije, koje bi govorile o onome što je Bosna i Hercegovina, one se jednostavno gase i na taj način se pokazuje vrlo jasno politička poruka – da li treba ili ne Bosna i Hercegovina“, navodi politolog, novinar i medijski aktivista Husein Oručević.

Arhitekta Stjepan Roš kaže za Radio Slobodna Evropa da je nefunkcionalnost države Bosne i Hercegovine odraz stanja i ovdašnjih institucija kulture.

„Danas je sve ispolitizirano. Što se tiče samog Muzeja, mogu samo kazati da je dio moje mladosti direktno vezan za dva velika kustosa i ništa nisam mogao početi da radim dok nisam s njima komunicirao. Nažalost, mladim ljudima je to danas uskraćeno. Nije Muzej samo bitan jer su vrata otvorena, nego koliko on pruža svoje ruke mladim ljudima“, smatra Roš.

Činjenica da je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine već devet mjeseci zatvoren, predstavlja tragediju ovog društva, objašnjava profesorka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov Momčinović:

„Kada je reč o ključnim vrednostima jednog društva, kao što su kultura i obrazovanje, smatram da mi ne smemo dozvoliti da njih podvrgnemo surovim zakonima tržišne utakmice koja je kapitalističke provenijencije. Treba imati na umu i mišljenje da upravo sama država treba da bude ključni akter u rešavanju ovog problema“.

„Ja često prolazim pored Zemaljskog muzeja BiH i onda vidim ta zamandaljena vrata koja, zaista, deluju zlokobno. Građani i građanke prolaze pasivno pored Muzeja više se i ne obazirući na zatvoren Muzej, kao da je normalno i prirodno da takva jedna institucija od ogromnog značaja ne funkcioniše“, naglašava Popov Momčinović.

Podsjetimo da su u Sarajevu u februaru boravile kustosice američkog Metropolitan muzeja. Povod je bila inicijativa da se najvrijedniji artefakt Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevska Hagada, jevrejski iluminirani kodeks iz srednjeg vijeka, izlaže u njujorškom Muzeju. Ali, odgovornost za ustupanje remek-djela sefardske kulture, čiju je vrijednost list The New York Times procijenio na čak 700 miliona dolara, prevelik je zalogaj za Zemaljski muzej BiH, stoga ideju nije prihvatio njegov direktor.

„Mi smo uvijek za suradnju, ali pod nekim ozbiljnim okolnostima. Metropolitan muzej, kao jedan od vrlo uglednih muzeja, ima kao svi mi i naše institucije, i mračnu stranu. Jedna od tih je da je Republika Italija tužila Metropolitan muzej jer nije htio vratiti neke eksponate. Tužbom, nakon dugogodišnjeg procesa, eksponati su vraćeni Italiji. A tu je i priča da su već data naređenja svim muzejima u Turskoj da ne smiju ništa posuđivati Metropolitan muzeju“, riječi su Busuladžića.

Kakva god bila sudska odluka, pravno-finansijski status Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine zahtijeva sistemsko rješenje:

„Niko nikada meni i uposlenicima nije rekao da Muzej nije bitan. Svima je jasno da Zemaljski muzej BiH mora biti budžetska institucija, ali još uvijek niko nije spreman da preuzme finansiranje i funkcioniranje institucije“, zaključuje Busuladžić.

rse / bih-x.info