Obilježeno 20 godina od genocida u Srebrenici

Memorijalni centar Srebrenica – Potočari

U Srebrenici je obilježena 20. godišnjica genocida komemoracijom za sve poginule i ukopom 136 žrtava genocida, kojoj je prisustvovalo nekoliko desetina hiljada osoba, rodbine, visokih zvaničnika, te ljudi iz Bosne i Hercegovine i cijeloga svijeta.

Nakon dženaze i ukopa posmrtnih ostataka, nad mezarima su ostali uplakani članovi porodica. Do sada je od 8.372 žrtava, njih oko 6.800 identifikovano dok ih je skoro 6.400 ukopano.

Imena ubijenih, pronađenih nakon dvije decenije u masovnim grobnicama, pročitana su uz jecaj i krike članova porodica dok su tabuti sa njihovim posmrtnim ostacima nošeni na rukama do grobnica u kojima su konačno pronašli smiraj.

Dženazu-namaz klanjao je reis-ul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović. On je pozvao da se nikad i nikome ne ponovi Srebrenica.

Neposredno prije toga, desio se incident sa predsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem koji je potom napustio Memorijalni centar Potočari.

Obilježavanje godišnjice genocida je počelo ​komemoracijom koju je otvorio načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković.

“Nakon 20 godina bezimene smrti, 136 žrtava će dobiti svoja imena. Među njima je 18 maloljetnika. To su moji vršnjaci, ja sam slučajno živ”, kazao je Duraković dodajući da je umiranje i ubistvo tih ljudi bilo mnogostruko i da je trajalo jako dugo.

On je napomenuo kako porodice stradalih ne koriste jezik mržnje i zalažu se za mir, ali život u Srebrenici nimalo nije lak. Nekada je život teško podnošljiv. Isto tako je rekao kako je teško gledati srebreničke majke koje u neimaštini odgajaju svoju djecu.

“Recite nam gdje su kosti naših najmilijih i to će biti pružena ruka pomirenja”, istakao je Duraković.

Bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji je sa NATO saveznicima pokrenuo vazdušnu ofanzivu nakon pada Srebrenice koja je dovela do mirovnih pregovora i završetka rata u BiH, kazao je da nikada više ne želi vidjeti stratište kao što je Srebrenica.

“Samo Bog zna zašto su vas poštedili kad su vaše familije ubijene. Poruka pomirenja i nade koju ste vi gospodine Durakoviću ovdje prenijeli pokazuje da, možda, postoji neka viša mudrost iznad toga”, kazao je bivši američki predsjednik.

“Drago mi je što je mir održan, ali mi smo dužni ljudima koji su ovdje izgubili svoje živote. Iz dubine srca, ja volim ovo mjesto, ne želim nikada više da vidim ovakvo stratište. Ali svijetom još uvijek dominira rat zasnovan na etničkoj pripadnosti, rasi i vjeri”, dodao je on.

Clintona su po dolasku u Memorijalni centar pozdravile predstavnice srebreničkih udruženja.

Na komemoraciji su se obratili i Serge Brammertz, glavni tužilac Haškog tribunala,Theodor Meron, predsjednik Haškog tribunala, Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Jan Eliasson, zamjenik generalnog sekretara UN, jordanska kraljica Noor, Ahmet Davutoğlu, premijer Turske, Kolinda Grabar – Kitarović, predsjednica Hrvatske, Borut Pahor, predsjednik Slovenije, te Dragan Čović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Incident sa Aleksandrom Vučićem se dogodio pošto se on poklonio žrtvama na centralnom spomeniku. Nakon što je izviždan na njega i njegovu pratnju bačene su kamenice, te je došlo do naguravanja, pa su se Vučić i pratnja ubrzanim korakom uputili prema automobilima.

Reis-ul-ulema je pozvao prisutne da ostanu dostojanstveni iz poštovanja prema žrtvama.

Tužnu srebreničku priču još strašnijom čini podatak Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine da među 6.241 žrtvom sa ukopom u subotu ima 440 maloljetnika. U Potočarima je, tako, svaka 14 sahranjena žrtva dijete.

Žrtve genocida u Srebrenici pronađene su na više od 150 različitih lokacija, od čega 76, uglavnom sekundarnih, masovnih grobnica.

Najstarija žrtva koja je u subotu ukopana u Potočarima je Jusuf Smajlović, rođen 1920. godine.

Posljednjem ispraćaju žrtava prisustvovalo je i 8.000 učesnika Marša mira koji su prepješačili put od Nezuka do Potočara. Tim je putem prije 20 godina krenulo na hiljade srebreničkih muškaraca i dječaka, od kojih veliki dio nikada nije dospio do teritorije koja je bila van kontrole snaga Vojske Republike Srpske (VRS). Uhvaćeni su i ubijeni.

Istovremeno, izložba “Srebrenica – Potočari 1995. – 2015.”, postavljena u Memorijalnoj sali, sastoji od selekcije fotografija čuvenih svjetskih i fotografa iz BiH. To su Ron Haviv, Darko Bandić, Zijad Gafić, Tarik Samarah, Danilo Krstanović, Kadir van Lohuiezen, Dado Ruvić i Muhamed Mujkić.

Također, na izložbi su prilozi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Suda BiH, Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i Instituta za nestale BiH.

U sklopu ovog dijela izložbe nalazi se i sada već klasični umjetnički rad bosanskohercegovačke vizualne umjetnice Šejle Kamerić pod nazivom “Bosnian Girl”.

Pored ovih eksponata, u Memorijalnoj sobi postoji stalna postavka Memorijalnog centra koja se naziva “Crna soba – Lične priče” u kojoj su izloženi neki od ličnih predmeta žrtava pronađenih u masovnim grobnicama.

U sklopu Memorijalne sale nalazi se projekciona dvorana gdje će se prikazivati filmovi “Srebrenica 1995.” autora Lesslieja Woodheada i Muhameda Mujkića i video “ICTY Remembers: Srebrenica Genocid” koji je napravio MKSJ.

Uprkos krivičnom progonu glavnih tvoraca genocida u Srebrenici – Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Slobodanu Miloševiću – pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i presudama za 74 ostalih u Tribunalu, postoji još veliki broj neriješenih slučajeva. Krivični progon zločina po međunarodnom pravu pred domaćim sudovima odvija se veoma sporo. Ogromna većina osumnjičenih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti još je na slobodi, sigurni da, bez političke volje, nikada neće biti krivično gonjeni. Dok Bosna i Hercegovina poduzima pozitivne korake ka povećanju resursa za krivični progon ratnih zločina, finansiranje je još nedovoljno i vlada sporo provodi državnu strategiju za ratne zločine. Potrebno je pokrenuti nove istrage i procese i garantirati zaštitu svjedoka u cilju da se osigura da oni svjedoče bez straha, navodi se u saopštenju.

iše od 8.000 (zvanična procjena: 8,732) bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je nakon što je vojska bosanskih Srba napala Srebrenicu 10 i 11. jula 1995. godine, “zaštićenu zonu” UN-a, uprkos prisustvu mirovnih snaga UN-a. Evropski parlament zvanično je proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid širom Evropske unije. Rusija je 8. jula uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o genocidu u Srebrenici. Rezolucija bi priznala zločin u Srebrenici kao genocid i priznala bi hitnu potrebu osiguranja pravde za žrtve i dugoročne podrške preživjelima, uključujući i žrtve seksualnog nasilja, i pojašnjavanje sudbine i podataka o više od 8.000 nestalih iz rata, ističe se u saopštenju AI.

“Bosna i Hercegovina bi trebala usvojiti strategiju tranzicijske pravde – sveobuhvatni nesudski okvir koji se bavi zanemarenim pitanjima vezanim za ratne zločine i teška kršenja ljudskih prava tokom rata. Također bi trebala usvojiti zakon na nivou države koji kriminalizira genocid i poricanje ratnih zločina i provesti strategiju u cilju dostizanja efikasnije pravde i obeštećenja”, saopštio je Amnesty International povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici.

Više od 8.000 (zvanična procjena: 8,732) bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je nakon što je vojska bosanskih Srba napala Srebrenicu 10 i 11. jula 1995. godine, “zaštićenu zonu” UN-a, uprkos prisustvu mirovnih snaga UN-a. Evropski parlament zvanično je proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid širom Evropske unije. Rusija je 8. jula uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o genocidu u Srebrenici. Rezolucija bi priznala zločin u Srebrenici kao genocid i priznala bi hitnu potrebu osiguranja pravde za žrtve i dugoročne podrške preživjelima, uključujući i žrtve seksualnog nasilja, i pojašnjavanje sudbine i podataka o više od 8.000 nestalih iz rata, ističe se u saopštenju AI.