Panamski dokumenti: Na listi direktor Bosnalijeka i bivši ambasador

Međunarodni konzorcij novinara-istražitelja objavio je dio Panamskih dokumenata u kojima se nalazi 200.000 imena osoba i firmi, među kojima su i iz BiH direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović, bivši ambasador BiH u Kini Amel Kovačević.

Jedno od objavljenih imena je i Edin Smajić za kojeg detalji još nisu poznati, a od ranije se na listi nalaze zvornička kompanija “Alumina” i Vid Jakšić iz Zvornika.

Tačnih podataka o offshore kompanijama vlasti u BiH nemaju, tek se zna da prema podacima starim nekoliko godina, na Kipru iz Federacije BiH imaju 23 kompanije, 18 u Luxemburgu, pet na Djevičanskim ostrvima, a ima ih registriranih i u američkoj državi Delaware, Lihtenštajnu, gdje su registrirani neki od najvećih kablovskih operatera u BiH.

Čak i neke od najvećih investicija u BiH, poput Al Shiidi grupe, dolaze sa offshore zona, tačnije, Kajmanskih ostrva.

Nakon što su iz jedne od najvećih advokatskih firmi s Paname procurili povjerljivi dokumenti koji otkrivaju kako bogati moćnici širom svijeta peru novac, iz regionalnog ureda OCCRP (međunarodna organizacija koja se bavi izvještavanjem o organizovanom kriminalu i korupciji) u Sarajevu najavili su da će uskoro na red doći i objavljivanje podataka za Balkan.

Regionalna urednica Miranda Patrucić za RSE je na početku afere Panamski dokumenti najavila da bi afera mogla otkriti i brojne zanimljive slučajeve s područja Balkana.

“Mi smo imali pristup bazi od 2,6 terabajta informacija, to je najveće curenje koje se desilo ikada i u pitanju je 11,5 miliona dokumenata. Fizički je nemoguće proći kroz njih u samo godinu dana koliko smo radili na tome”, rekla je Patrucić.

Prema njenim riječima, broj imena je puno veći nego što je objavljeno da ima iz BiH i uopšte iz regiona, zato što je struktura podataka takva da nema tačnog broja ljudi iz određene zemlje, nego se to pretražuje.

“Vi ukucate ‘Bosnia’ – i dobićete puno više podataka nego što je u tim strukturisanim podacima. Ima jako bitnih imena i vrlo značajnih priča”, kazala je Patrucić.
O tome da li nadležni organi istražuju slučajeve iz Panama dokumenata, Patrucić je rekla kako je “veliki problem sa offshore zonama je što tamo nije kao, na primjer u BiH, gdje vi možete otići na sud i vidjeti ko je vlasnik određene firme”.

“Do sada je bilo puno govora o tome da se razmjenjuju podaci. To su uspješno uradili organi u Švedskoj i u Americi. Dakle, oni traže podatke o njihovim građanima u tim offshore zonama i naravno, onda ih procesiraju, rade na njihovim slučajevima. U BiH to do sad niko nije tražio niti su potpisivani ikakvi sporazumi kojima bi se našim vlastima omogućio pristup bankovnim računima ili podacima o firmama vani”, navela je Patrucić.

Prema njenim riječima, veliki problem u regionu generalno to što se vodi vrlo malo istraga na međunarodnom planu.

“Mislim da će pokazati da ima i dosta naših ljudi koji osnivaju firme u offshore zonama. U Britaniji, recimo, oni nastoje da uvedu registar ljude koji su krajnji vlasnici offshore firmi. Mislim da i u Bosni i Hercegovini puno firmi registruje iste takve offshore firme i offshore firme su vlasnici lokalnih firmi. Jedna od stvari koja se može uraditi jeste da se vrši striktnija kontrola koje su to offshore firme koje osnivaju i da se uvede registar krajnjih vlasnika tih firmi”, navela je Patrucić.

Afera Panamski dokumenti otvorena je početkom aprila kada su milioni dokumenata i 2,6 terabajta informacija procurili iz baze jedne od najvećih advokatskih firmi sa Paname, “Mosak Fonseka” i otkrili kako bogataši peru novac, što je jedno od najvećih curenja informacija u istoriji, veće od “Vikiliksa” i otkrića Edvarda Snoudena.

Dokumenti su pokazali kako je firma “Mosak Fonseka” decenijama nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze, a među njima su mnoge vodeće ličnosti od politike do sporta, poput predsjednika Rusije Vladimira Putina, Argentine Maurisio Makri, otac premijera Velike Britanije Dejvida Kamerona, fudbaler Lionel Mesi, glumac Džeki Čen.