Prijeti nam najveće izumiranje flore i faune

Nastavili se prekomjerni ribolov i zagađenje mora sadašnjim tempom, u idućih 20 godina doći će do kolapsa svjetske riblje populacije, upozoravaju naučnici. Sve veće i brže smanjivanje bioraznolikosti moglo bi da dovede do nestajanja od jedne do dvije trećine svih vrsta biljaka i životinja, što je skoro jednako ukupnom dosadašnjem broju izumrlih organizama.

Ljudska aktivnost je dovela u opasnost od potpunog istrebljenja između 10 i 30 posto vrsta sisara, ptica i vodozemaca, a od 1970. do 2003. godine nestala je čak trećina vrsta kičmenjaka, ukazuju izvještaji organizacija koje se bave zaštitom životne sredine kao što je Svjetski fond za prirodu (WWF).

Međunarodni znanstvenici godinama pozivaju na poduzimanje hitnih mjera za zaštitu najveće nezaštićene Zemljine površine: velikih morskih i okeanskih dubina. Njihova flora i fauna već je ugrožena ljudskim aktivnostima poput eksploatacije resursa i globalnog zatopljavanja. Stručnjaci kažu da im prijeti sve veća opasnost i upozoravaju da, iako nam okoliš velikih dubina možda izgleda dalek i nepoznat, posljedice njegovog uništenja mogle bi biti dalekosežne i nepovratne.

Pretjerani izlov iscrpio je populaciju morskih vrsti, pa ribari moraju bacati mreže dublje – i 2.000 metara u dubinu. Naučnici upozoravaju kako još 20 godina lovljenja ribe s dna okeana, može dovesti do toga da okean ostane bez ‘zaliha’.

Video animaciju na kojoj se vidi kako brodovi dugi 240 metara, za razliku od tradicionalnih koćarica dugih 20-30 metara, bacaju mrežu sve dublje u okeane i iscrpljuju zalihe do drastičnih mjera, objavio je AFP.

Na svojim brodovima mogu prevoziti 14.000 tona ribe, a u samo 20 minuta mogu iz voda u kojima love izvući 60 tona. Na animaciji je prikazano kako se opremljeni čeličnim pločama, njihove velike mreže vuku dnom oceana i štete okolišu.

To je stoga što se, objašnjavaju, život duboko dolje kreće sporije nego gore, ribe žive dulje i stoga imaju manju stopu rasta i seksualne zrelosti.

Na primjer, rumenac okan (hoplostet ili ‘car’), koji živi i na dubini od 1.800 m, poznat po blagom okusu, zrelost postiže s 30 godina, a može živjeti 140 godina.

Tuna plavih peraja otkrivena je 900 m pod površinom, a zrelost postiže nakon četiri godine i živi 15 do 30 godina.

Nije samo riblja populacija pod prijetnjom, već i biološka raznolikost u cijelosti, budući da ribari izvlače ribu s dna i time povlače za sobom sve što im se nađe na putu