Privremeni boravak u BiH traže najviše državljani Turske i Srbije

Izvještaj “Migracioni tokovi u zemljama zapadnog Balkana: tranzit, polazište i odredište 2009. – 2013.” koji je uradila Međunarodna organizacija za migracije (IOM) pokazao je da dozvolu za privremeni boravak u BiH najviše traže državljani Turske i Srbije.

Struktura državljanstava nosilaca dozvola za privremeni boravak u BiH tokom perioda 2009. – 2013. u izvještaju je nazvana “stabilnom”.

Većina osoba dolazi iz Turske i Srbije, a Turska tokom 2013. godine postala je glavna zemlja porijekla nosilaca dozvola za privremeni boravak u BiH.

U Crnoj Gori je, kako je pokazao izvještaj, značajno porastao broj građana iz BiH, Rusije i Srbije. Kada je riječ o Srbiji, građani Kine i Rusije čine većinu onih kojima su izdate dozvole za privremeni boravak.

Na Kosovu, podaci su za izvještaj bili dostupni samo za 2013. godinu, gdje prednjače državljani Turske, a isti slučaj je sa Albanijom.

Privremene dozvole boravka, kako je pokazalo istraživanje, izdaju se iz različitih razloga, ali najviše su to rad, zapošljanja te školovanje.

Subregionalni kooridinator za Zapadni Balkan i šef Misije IOM-a u BiH Gianluca Rocco kazao je kako je Izvještaj IOM-a urađen s ciljem podržavanja vlada zemalja Zapadnog Balkana da formulišu adekvatne politike migracija i podignu kapacitete za upravljanje migracijama.

To se odnosi na povećan priliv migracija u zemljama Zapadnog Balkana te odliv državljana zemalja Zapadnog Balkana koji traže azil u zemljama Evropske unije.

Izvještaj je, kako je istakao Rocco, obuhvatio migracije u zemlje Zapadnog Balkana i izvan njih u svrhu rada, školovanja i stvaranja porodice, nezakonite ulaske, nezakonite boravke, kao i trgovinu ljudima u zemljama Zapadnog Balkana.

Bosna i Hercegovine, kako je naglasio, u migracijama ima bitnu regionalnu ulogu.

“BiH je na jednoj strateškoj lokaciji i ima najdužu zelenu granicu sa Evropskom unijom, skupa sa Hrvatskom. Isto tako, u BiH brojke o migracijama nisu tako visoke, ali vlasti rade na migracionim strategijama. Prema mom mišljenju, migraciona strategija kakvu gradi BiH je jedna od najboljih u regiji. U zemljama regije, migracije su dimaničnije”, zaključio je Rocco.

Prema zaključcima Izvještaja, Srbija se nalazi u centru regionalnih migracija po osnovu rada, školovanja i formiranja porodice.

Sezonske migracije u Crnoj Gori također imaju značajan utjecaj na regionalne trendove. Broj dozvola za privremenim radom raste u toj zemlji, a skoro četvrtinu čine dozvole koje građani Srbije dobijaju u Crnoj Gori. U porastu je i broj dozvola koje se izdaju turskim i ruskim državljanima.

Kada je riječ o kretanju državljana Zapadnog Balkana ka ostalim evropskim zemljama, Izvještaj je pokazao kako su zabilježene značajne migracije prema Norveškoj, Švajcarskoj i Islandu.

Broj lica kojima je zabranjen ulazak u zemlje Zapadnog Balkana znatno je opao u periodu 2009.-2013. Smanjen je i ilegalni boravak građana zemalja Zapadnog Balkana u zemljama Evropske unije tokom perioda 2009.-2013. godine.

Podaci su, prema Izvještaju, uveliko uslovljeni padom nezakonitog boravka albanskih građana što je rezultat vizne liberalizacije prema građanima te zemlje.

Značajnu ulogu u migracijama u zemlje Zapadnog Balkana, kako je istakao Smith, ima aerodrom u Istanbulu, a državljani Pakistana, Afganistana i Sirije čine posto ilegalnih ulazak u zemlje Zapadnog Balkana.

“Ključne zemlje porijekla su Pakistan, Afganistan i Sirija, državljani tih zemalja predstavljaju 40 posto svih ilegalnih ulazaka u zemlje Zapadnog Balkana. To naglašava značaj za tranzitne rute migranata, ali i za usluge krijumčarenja. Postoji i veza među neregularnih migrantskih kretanja i azila”, zaključio je Smith.