Tržišna utakmica freelancera u Hrvatskoj

Freelanceri, odnosno slobodni radnici , u regiji  postoje 20-ak godina.

Oni su sami svoji šefovi , ugovaraju poslove, odlučuju za koga će raditi, koliko će naplatiti svoje usluge, ali i sami plaćaju doprinose, zdravstveno i penzijsko osiguranje.

Iako čine sve veći udio među zaposlenima u Hrvatskoj, zakonski nisu regulisani.

Kroz objektiv fotoaparata Mateja Vrčković gleda već desetak godina,  to joj je hobi, ali i posao.

Nakon zatvaranja medijske kuće u kojoj je radila šest godina, odlučila je postati sama svoj šef.

“Tada sam se našla doslovno na cesti, i ništa freelanciranje se samo od sebe stvorilo nakon tri godine mogu reći da živim kao freelancer ful time“, kazala je Vrčković.

Status freelancera

I Bojan Kanižaj je samostalni radnik.

Posao mu je za računarom, a šta će, kada, za koga raditi i koliko će to naplatiti, odlučuje sam.

“Dobiješ neki poslić pokušaš ga napraviti što je bolje moguće, uvijek dati malo više zato da bi te ljudi preporučili dalje”, kazao je Kanižaj.

Programeri, informatičari, dizajneri, snimatelji, fotografi, najčešća su slobodna zanimanja… Ali, o freelancerima u hrvatskim Zakonima nema ni slova, a o njihovu se statusu ne pregovara.

Tek se vodi statistika o broju u 2014., a bilo ih je gotovo 22 hiljade.

“U Ministarstvu rada kažu kako zahtjev za razgovor o statusu slobodnih djelatnika do sada nisu zaprimili. Hoće li otvoriti obrt, tvrtku s ograničenom odgovornošću ili raditi preko ugovora, ostaje na izbor freelanceru”, izvijestila je reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Budući da iza njih ne stoji kompanija, a Zakon ih posebno ne štiti, čest im je problem naplata odrađenog posla.

“Ovo je, moj posao od toga živim, plaćam stan režije, sve, tako da smatram da ta percepcija freelansanja nije još dovoljno razvijena”, istakla je Vrčković.

“Ima puno pravnih prepreka i zakonskih nekakvih prepreka s kojima se mi moramo boriti”, smatra Kanižaj.

Freelance akademija

To pokušava i Udruga nezavisnih profesionalaca koja broji dvije hiljade članova. Za ovu godinu planiraju pokretanje akademije i pronalazak zajedničkog prostora.

“Freelance akademija kao program puno može pomoći da bude konkurentniji da pregovaraju s naručiteljima i da budu u konačnici bolji profesionalci. Bitno je da dođemo do gradskog prostora čime ćemo mi našim čl. Omogućiti da imaju reprezentativnu uredsku infrastrukturu”, kazao je predsjednik ove Udruge Matija Raos.

A freelancera će, smatraju oni koji se bave tržištem rada, biti sve više.

“Osim ekonomske krize koja nas je pogodila definitivno je nestalo puno radnih mjesta i ljudi su se okrenuli snalaziti sami, a drugi uzrok je razvoj modernih tehnologija”, zaključila je Ana Vuger iz Agencije za zapošljavanje.

Svako sedmo radno mjesto u Hrvatskoj od početka krize se ugasilo. Mateja i Bojan imali su sreću da to gotovo nisu ni osjetili.