Ugrožena sloboda i nezavisnost novinara na Zapadnom Balkanu

Koliko su sigurni novinari u zemljama Zapadnoga Balkana i kako se hvataju u koštac s pitanjima novinarske etike, bile su teme konferencije o slobodi medija na Zapadnome Balkanu koju je u Beču organizovao OSCE.

Austrija, koja ove godine predsjedava OSCE-om, posvećena je poboljšanju medijskih sloboda na Zapadnom Balkanu, istakao je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz, dok se njegov bosanskohercegovački kolega Igor Crnadak osvrnuo na neriješeno pitanje javnog servisa u Bosni i Hercegovini i istakao da on treba stajati na usluzi svim građanima u zemlji što, po njegovim riječima, trenutno nije slučaj.

Povjerenica OSCE-a za medije Dunja Mijatović u izjavi za DW ističe da je ovo bio dobar trenutak da se sazove konferencija o stanju u medijima na Zapadnome Balkanu, posebno o pitanju poštovanja ljudskih i profesionalnih prava novinara: „Slika medijskih sloboda na Zapadnome Balkanu je siva. Već dugo vremena ljudska prava su ovdje stavljena pod tepih. O ljudskim pravima novinara ne govori se mnogo, a prioritet se stavlja na one teme koje su važne za pristup Evropskoj uniji. To ima veliki efekt na slobodu izražavanja i slobodu medija uopće“, kritizira Mijatović i ističe da sudovi u regionu ne razjašnjavaju na zadovoljavajući način napade na novinare čija je sigurnost ugrožena.

Zapadni Balkan prema predstavnici OSCE-a za slobodu medija i dalje ima problema s iskonskim, hrabrim i istraživačkim novinarstvom. „Istraživačko novinarstvo je u opasnosti na Zapadnom Balkanu, ali ne samo tu, nego i šire“, kaže Dunja Mijatović za DW i potcrtava da su novinari u regionu i dalje suočeni s pritiskom – nekada sofisticiranim, a nekada i vrlo direktnim. „Posebno su zabrinjavajući napadi na novinarke i mlade blogerke koje čak dobivaju prijetnje smrću“, kaže OSCE-ova povjerenica za slobodu medija. Vlasti, međutim, rade malo kako bi ove napade ispitali.

Kao pozitivnu činjenicu Mijatović, ipak, ističe da Austrija kao predsjedavajuća OSCE-om u ovoj godini pridaje posebnu pažnju medijskim slobodama u regionu. „Mislim da će preporuke s ove konferencije imati odjeka u redovnom godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Zapadnog Balkana prema članstvu u Uniji“, optimistična je Mijatović koja ističe da se o medijskim slobodama i nezavisnosti medija u regionu mora stalno govoriti.

Zabrinjavajuće tendencije

Uvodničar konferencije bio je beogradski dopisnik Neue Zürcher Zeitunga Andreas Ernst. U svome izlaganju Ernst se osvrnuo ne samo na Balkan, već i na zabrinjavajuće procese po slobodu medija u Evropi ili u SAD nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast: „Trump je nedavno pojedine medije u SAD-u okarakterizirao kao neprijatelje američkog naroda. Zamislite da se ovakva situacija dogodi u Srbiji“, zapitao se Ernst. Po njemu slobodno i nezavisno novinarstvo u zemljama Zapadnoga Balkana uglavnom održavaju male redakcije i portali, dok javni servis ni dalje nije uspio da se od državnog radija i televizije pretvori u medij koji je zaista javan i stoji na usluzi svim građanima.

S ovom Ernstovom ocjenom ne slaže se u potpunosti glavni i odgovorni urednik portala Buka iz Banja Luke, Aleksandar Trifunović: „Slobodno i nezavisno novinarstvo u Bosni i Hercegovini nije samo ograničeno na medijske formate poput portala: angažiranih novinara ima u svim medijima“. Trifunović se ipak slaže da se u većim i finansijski stabilnijim medijima u Bosni i Hercegovini ima manje nezavisnog i kritičkog izvještavanja. Oni novinari koje se prema Trifunoviću odluče pisati istinu na meti su zastrašivanja, između ostaloga i njegov portal: „Na prste jedne ruke možete izbrojati novinare i redakcije kojima je u Bosni i Hercegovini ugrožena sigurnost. Ti novinari i te redakcije nisu izabrali da budu portparoli politike“, kategoričan je Trifunović. Većina novinara u BiH kalkulira i izbjegava pisati istinu, jer u onome trenutku u kojem se odlučiti saopćiti istinu, tek tada će sebi stvoriti problem, kaže glavni i odgovorni urednik portala Buka za DW.

Paralelna istina

Poseban panel na konferenciji bio je posvećen pitanjima etike u novinarstvu. Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini, kritizirala je prečesto tematiziranje mogućnosti novog rata u pojedinim bh. medijima posljednjih mjeseci koje je među stanovništvom generiralo dodatni strah od obnavljanja sukoba u toj zemlji. Marija Šajkaš, novinarka iz Srbije, osvrnula se na konzumiranje medija u toj zemlji: „Obični građanin Srbije svoje političko mišljenje često formira ovlaš pogledajući naslove dnevne štampe na kioscima“, istakla je te se osvrnula na sve češća kršenja principa novinarske etike u zemlji. 2016. godine zabilježeno je oko 2.000 dodatnih slučajeva u ovoj oblasti. Šajkaš se također osvrnula na ratnohuškačke naslove srbijanskih tabloida te na stvaranje tzv. paralelnih narativa i tzv. post-istine u slučaju difamiranja protivnika srbijanskog premijera Vučića na primjeru dnevnoga lista Informer.

Austrijsku posvećenost pitanju slobodi medija istakao je Florian Raunig, direktor Austrijskog taskforcea u godini predsjedavanja OSCE-om, zaključujući konferenciju o slobodi medija: „Sloboda izražavanja je prioritet austrijskog predsjedavanja OSCE-om, a ova konferencija bila je prilika da se novinarima iz regionastvori platforma za razmjenu iskustava”, kaže Raunig.