Uvozimo pšenicu a hiljade hektara oranica nezasijane

Mlinsko-pekarska industrija u BiH, koja je apsolutno okrenuta uvozu, znatno utječe na proizvodnju domaćeg žita. Statistike kažu da se u BiH godišnje uvozi oko 200 miliona maraka vrijednosti merkantilnog žita, a sjemenog u vrijednosti od oko 20 miliona maraka.

Zbog toga se sjemena strnog žita u BiH proizvede jedva 15 posto od ukupne potrebe.

pšenica

Za razliku od Slovenije, koja je brdska i alpska zemlja, a kojoj se godišnje pšenicom, ječmom i ražju zasije oko 40.000 hektara, u Federaciji BiH sije se dvostruko manje. Federacije raspolaže sa oko 400.000 hektara oranica, od kojih se polovina uopće ne obrađuje, pojasnio je za Senad Kikić, stručni savjetnik za žito u sarajevskom Poljoprivrednom zavodu.

“Od ukupno 200.000 hektara oranica koje se obrađuju, 100.000 hektara otpada na žito. Kukuruz participira sa oko 80.000 hektara, a pšenice i drugih vrsta žita sije se oko 20.000 hektara. Naši mlinari uvoze pšenicu iz Argentine, Ukrajine i Mađarske, i zato se malo žita kod nas sije. Izgovor za to im je da je kvalitet našeg zrna loš. Mi smo 2013. izvezli 6.000 tona merkantilne pšenice u Tursku. Naša pšenica Turskoj valja, a nama ne valja. To je apsurdno”, smatra Kikić.

U RS-u jesenas je zasijano oko 60.000 hektara strnog žita, što iznosi 80 posto od planirane površine. Priprema sjetve bila je teška zbog velikih padavina tokom cijele godine. lako je o prinosu rano govoriti, trenutni snježni pokrivač došao je u najbolje vrijeme.

“Zasijano je oko 40.000 hektara pšenice i 20.000 hektara ozimog ječma, tritikalea i raži. Bude li godina sušnija, što žitu više pogoduje, s dovoljno padavina u proljeće može se očekivati dobar prinos ako su ispoštovane dobre mjere tehnologije. To, opet, neće biti dovoljno za podmirivanje našeg tržista. U najboljim godinama proizvodili smo oko 50 posto potreba žita, a ostatak se uvozio”, rekao je za Dragan Mandić, šef Odsjeka za strno žito u Poljoprivrednom institutu RS.