Hladnoća i povećana vlažnost vazduha otežavaju ionako narušeno zdravlje hroničnih pacijenata i predstavljaju rizik za bolesno srce, astmatičare, ali i za one koji su podložni respiratornim infekcijama.
Najugroženiji su kardiovaskularni bolesnici koji ionako imaju oslabljenu cirkulaciju, a hladnoća sužava periferne krvne sudove što loše utiče na srčane bolesnike, prenosi B92.
Srcu treba veća snaga da bi se održala cirkulacija, a suženje krvnih sudova dovodi do povišenog krvnog pritiska, što sve može da dovede do angine pektoris, da ugrozi srce ili mozak.
Zimi su češće i pojave iznenadne smrti, kao posljedice infarkta do kog dolazi usljed sužavanja krvnih sudova, pogotovo ako se to desi na arterijama koje su već izmijenjene.
I hronični respiratorni bolesnici imaju pogoršanja tokom mrazovitih dana, jer hladan vazduh sužava disajne puteve, naročito tokom povećane fizičke aktivnosti. Hroničnim plućnim bolesnicima ne prija zima ni zbog veće koncentracije smoga i respiratornih infekcija.
“Svim hroničnim pacijentima, ali i zdravim osobama savjetujem utopljavanje i prilagođavanje svih aktivnosti hladnim vremenskim uslovima. Neophodno je nošenje šala, kape i rukavica, jer nervni završeci na glavi i rukama treba dobro da se utople. Izbjegavati šetnju u ranim jutarnjim satima, izlaziti tokom dana kada malo otopli, a starijim osobama savjetujem da ne šetaju po snijegu i zaleđenim površinama jer su skloniji padovima i lomovima. Važno je piti što više toplih napitaka, a za osvježenje i bolju probavu preporučujem čašu mineralne vode u koju je iscijeđeno malo limuna, savjetuje doktorica Macura.
You must be logged in to post a comment Login