BiH pred novim sankcijama Energetske zajednice

Bosna i Hercegovina je bila jedina zemlja kojoj je Energetska zajednica uvela sankcije prije tri godine, jer nije ispunila preuzete obaveze. Nakon što su jednom sankcije ove godine suspendovane, iz istih razloga, BiH ponovo prijeti mogućnost novog uvođenja.

Zbog politizacije ovog pitanja i neispunjavanja obaveza iz Trećeg energetskog pakete, posebno dijela koji se odnosi na regulaciju gasnog sektora na ministarskoj konferenciji u Prištini, koja će biti održana 14. decembra, razmatraće se dodatne sankcije za Bosnu i Hercegovinu.

Janez Kopač, direktor sekretarijata Energetske zajednice, na predavanju u Sarajevu je kazao kako će ovog puta sankcije “zaboljeti entitete”.

“Ja dolazim jednom godišnje u Parlament, izvještavam o provedbi. Već četvrtu godinu pričam jedno te isto, jer ništa nije urađeno. Riječ je o nepoštivanju, odnosno neusvajanju zakona koji bi prenio treći energetski paket. A na područja gasa nema ni prvog, ni drugog energetskog paketa. Nema ni zakona, ništa”, upozorio je Kopač.

Uslovi Energetske zajednice se odnose na donošenje zakona o regulatoru električne energije i gasa, prenosu i tržištu električne energije.

Zakon je bio usaglašen, još prošle godine, ali se političari nisu dogovorili o dijelu zakona o gasu.

Kopač je istakao da se prije deset dana pismeno obraćao nadležnima, državnom i entiteskom nivou, traživši da konačno pokrenu stvari sa mrtve tačke.

„Neko samo time što ne napravi ništa, blokira proces. Nije da su protiv, jer svi su bili za, samo svi su zaboravili baciti pismo u poštansko sanduče“, rekao je Kopač.

U Republici Srpskoj urađen je Nacrt zakona o gasu, koji je prema riječima Janeza Kopača dobar, ali u nekim segmentima zadire u nadležnost države. No, u tom bosanskohercegovačkom entitetu se ne slažu sa ocjenom.

„Mi u Republici Srpskoj ne pravimo opstrukciju, to moram naglasiti i istaći. Prijedlog je još na Vladi koja ga nije odbila. Republika Srpska ima Zakon o gasu i on je u funkciji. Ima regulatora koji određuje cijene gasa i pravi novi zakon po programu koji je napravljen prošle godine, negdje u septembru. Mi taj zakon pripremamo i on se vrlo lako može urediti i prilagoditi zakonu o DERK-u, odnosno regulatoru i tržištu električne energije. Ukoliko se taj zakon usvoji, naš zakon će biti prilagođen njemu“, rekao je tokom prezentacije Milenko Todorović, pomoćnik ministra energetike, industrije i rudarstva Republike Srpske.

Kao razlog zaustavljanja ispunjavanja obaveza, Todorović je optužio Federaciju BiH, za koju kaže da se vraća na polazni osnov.

Ovaj bh. entitet ima uredbu koja reguliše gasni sektor, ali ona nije usklađena ni sa tzv. Drugim energetskon paketom, a kamoli sa Trećim.

„Mi smo u parlamentarnu proceduru stavili zakon o gasu i došli smo do Doma naroda. Zakon je skinut sa dnevnog red Doma naroda jer u tom momentu, znači prije dvije godine, su pokrenute aktivnosti na izradi državnog zakona u skladu sa tzv. Trećim energetskim paketom.Mi smo praktično taoci zato što poštujemo procedure i odluke državnih organa. Da nije toga bilo, mi bismo danas imali zakon“, objasnila je Amira Pintol, savjetnica ministra energije, rudarstva i industrije Federacije BiH.

Direktor sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač ocjenjuje da su potrošači gasa bez zaštite.

„Bosna i Hercegovina ima tržište plina 170 miliona m3 godišnje. To je toliko koliko neki grad, bolje da kažem gradić, u Njemačkoj. Cijela zemlja troši toliko, a najveći potrošači su Istočno Sarajevo, Željezara Zenica i Sarajevo. Potrošnja se svake godine smanjuje, a infrastruktura je ista. I tu infrastrukturu treba održavati. Neko mora to da plati. Sve je manje i manje kupaca i to postaje sve veći i veći problem za Bosnu i Hercegovinu. Osim toga, ne možete se, naravno, dogovoriti o mnogim stvarima, niti o toj koja bi bila veoma efikasna. Sada u Bosni i Hercegovini postoje četiri firme – jedna na području Federacije, tri na području Republike Srpske – koje pretendiraju da su operateri prenosnog sistema. Naravno, nijedan nije operater prenosnog sistema, jer za tu definiciju treba i certifikacija, koje nema ako nema zakona. Tako malo tržište sa toliko potencijalnih operatera prenosnih sistema“, objasnio je Kopač.

Energetska zajednica je predsoblje za Evropsku uniju.Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK)bi trebao dobiti te dodatne nadležnosti , kako bi se moglo reći da je tzv. Treći energetski paket ispoštovan i u BIH, rekao je Janez Kopač.

“Ja mislim da je to stanje koje ne može trajati. Zbog toga pozivam ministra Šarovića da pošalje nacrt zakona što prije u proceduru, prije svega na Vijeće ministara pa potom i u Parlament. Ako su protiv, neka budu protiv. Ali neka se izjasne”, zaključio je Kopač.