Čiji su nafta i plin u rejonu Prevlake

Prevlaka

I Crna Gora i Hrvatska raspisale tendere za istraživanje energenata u svom podmorju u blizini ovog hrvatskog poluotoka.

Višedecenijski spor Crne Gore i Hrvatske o poluotoku Prevlaka ponovo je aktueliziran, nakon što su dvije države raspisale tendere za istraživanje nafte i plina u svom podmorju. Hrvatski tender završen je u ponedjeljak, a njegov dio su i blokovi za istraživanje kod Prevlake, koje Crna Gora smatra spornim do konačnog dogovora dvije država o toj teritoriji.

Prevlaka je tačka sporenja Podgorice i Zagreba već više od 20 godina, navodi novinarka Al Jazeere Milica Marinović, koja se javila iz glavnog crnogorskog grada.

“Novi zaplet je: ko smije istraživati naftu i gas u tom području? I Crna Gora i Hrvatska raspisale su tendere za istraživanje u svom podmorju”, dodaje.

“Vidjeli smo zadnjih dana da je Crna Gora imala nekakve poteze na Vladi, da su i oni markirali neka svoja područja za istraživanja, koja, po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu, nisu njihova, nego naša područja”, izjavio je premijer Hrvatske Zoran Milanović.

“Ako to shvatimo samo kao početak nekakve arbitraže između Hrvatske i Crne Gore, bit će dobro. Ako je to nekakav tvrdi stav Crne Gore, onda će morati to da promijene. Ako se budemo previše boli rogovima na deblu, neće imati koristi ni Hrvatska, ni Crna Gora, jer će investitori odustati.”

Sporni blokovi

U crnogorskoj Vladi već mjesecima tvrde da je upravo Hrvatska upisala sporne blokove 28 i 29 kod Prevlake u svoje nacrte, dok ih je Crna Gora izostavila poštujući privremeni režim uspostavljen na poluotoku 2002. godine.

“Vlada Crne Gore ističe svoju spremnost, u duhu dobrosusjedskih odnosa, na nastavak dijaloga, kojim bi se došlo do obostrano prihvatljivog rješenja kada su resursi Jadrana u pitanju, bez prejudiciranja konačne državne granice na kopnu i na moru”, navodi se u saopćenju Vlade Crne Gore.

Al Jazeerina novinarka Marinović kaže kako, “osim saopštenja, u crnogorskoj Vladi danas nije bilo moguće dobiti odgovor na pitanje da li će i kakve korake, kada je riječ o istraživanjima nafte i gasa kod Prevlake, Crna Gora preduzeti”.

O ovoj temi uskoro bi se moglo raspravljati i u crnogorskom Parlamentu. Predsjednik odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović kaže da nije riječ samo o krupnom ekonomskom, već i geostrateškom interesu države.

“Vlada Crne Gore, po našem mišljenju, mi ćemo to i formalno tražiti, treba da primijeni sva pravna sredstva i da onemogući da se, prije nego što se definitivno rješenje oko statusa Prevlake donese,  vrši bilo kakva ekonomska eksploatacija”, istakao je.

Privremeni režim

Profesorica međunarodnog prava Ivana Jelić, koja je i u komisiji za razgraničenje, smatra da je Hrvatska raspisivanjem tendera prisvojila spornih 1.800 kvadratnih kilometara.

“To je područje koje zadire i u epikontinentalni pojas, što nije dio privremenog sporazuma o Prevlaci. Takođe smatram da raspisivanje tendera u zoni koja je pod sporom nije, ne samo korektno, nego je, po međunarodnom pravu, protivpravno”, izjavila je Jelić.

Bivši diplomata Branko Lukovac učestvovao je u izradi dokumenta o privremenom režimu na Prevlaci 2002. godine. Kaže da su, kada je riječ o naftnim istraživanjima, novi dogovori neophodni.

“Povjeriti to Međunarodnom sudu pravde u Hagu, ili, eventualno, Sudu za pravo mora u Hamburgu, koji bi u roku od dvije godine to završio. Istraživanja će inače trajati par godina. Prema tome, to bi olakšalo da obje strane, zavisno od ishoda mogu li na tom području ako se tako opredijele, vršiti istraživanja”, kazao je Lukovac.

Tender za dodjelu koncesija za proizvodnju ugljovodonika na crnogorskom podmorju završen je u maju ove godine. Za 13 blokova površine 3.000 kilometara kvadratnih ponudu su dostavila tri konzorcija.